*uz/i PV *uzi serÄi 'uzi' [uz.0i] en: (tr) 1.[uz.0i.KOMUNE] en: Preni ion kiel rimedon por atingi celon: mi devis uzi mian poÅan tranÄilon [1]; viajn plej bonajn junulojn kaj viajn azenojn li [â¦] uzos por siaj laboroj [2]; se vi eÄ [â¦] uzus por vi multe da sapo, via malvirto tamen restos [3]; ni uzu do ruzon [4]; oni uzis helpilojn, por subzoni la Åipon [5]; uzi siajn proprajn piedojn [6]; mi posedis bototirilon kaj kombilon, kiujn mi neniam uzis [7]; mi uzis nenion el tiuj rajtoj [8]; anstataÅ la vorto je ni povas ankaÅ uzi akuzativon sen prepozicio [9]; la artikolo âlaâ estas uzata tiam, kiam ni parolas pri personoj aÅ objektoj konataj [10]; [la ĵurnalistoj] uzis la imagon por elverki artikolojn kun frapantaj titoloj KKl ; mi uzis la saman pretekston ChB ; uzi monon kaj admonon kaj flaton kaj baton (Äiujn rimedojn) PrV ; Ålosilo uzata ruston ne konas PrV . apliki2, utiligi2 2.[uz.0i.konsumi] en: Konsumi por kontentigi bezonon: uzu iom da vino pro la stomako [11]; la princo uzis tri tagojn por Äi tiu vojaÄo [12]; ni uzu bone la vivon, Äar la vivo ne estas longa [13]. eluzi, foruzi, Äui 1. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 342. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, I. Samuel 8:163. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jeremia 2:224. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Eliro 1:105. La Nova Testamento, La agoj 27:176. Jakob Grimm, Wilhelm Grimm, trad. Kazimierz Bein: Elektitaj Fabeloj de Fratoj Grimm, Du fratoj7. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Kolumo8. La Nova Testamento, I. Korintanoj 9:159. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 2910. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 2711. La Nova Testamento, I. Timoteo 5:2312. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 3, Äapitro XXIV13. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 20 afrikanse: gebruik albane: përdorimi amhare: á á ááá angle: use ~ata: used. arabe: استخدا٠armene: Ö Õ£Õ¿Õ¡Õ£Õ¸ÖÕ®Õ¸ÖÕ´Õ¨ azerbajÄane: istifadÉ beloruse: каÑÑÑÑаÑÑа, каÑÑÑÑаÑÑ, ÑжÑваÑÑ bengale: বà§à¦¯à¦¬à¦¹à¦¾à¦° birme: á¡áá¯á¶á¸áá¼á¯ bosne: koristiti ÄeÄ¥e: použÃt, požÃvat, upotÅebit, užÃt, užÃvat dane: brug estone: kasutamine eÅske: erabilera filipine: gamitin finne: käyttää france: employer (utiliser), utiliser ~i monon kaj admonon kaj flaton kaj baton: faire des pieds et des mains. galege: uso germane: 1. benutzen, gebrauchen 2. verbrauchen, nutzen guÄarate: àªàªªàª¯à«àª haitie: itilize haÅse: amfani hinde: à¤à¤ªà¤¯à¥à¤ hispane: usar, utilizar hungare: használ igbe: iji indonezie: menggunakan, mempergunakan, memanfaatkan, memakai ~ata: digunakan, dipakai, terpakai. irlande: úsáid islande: notkun japane: ä½¿ç¨ [ããã] jave: nggunakake jide: × ××¦× jorube: lilo kanare: ಬಳà²à³ kartvele: ááááá§ááááá kazaÄ¥e: Ð¿Ð°Ð¹Ð´Ð°Ð»Ð°Ð½Ñ kimre: defnydd kirgize: колдонÑÑ kmere: áááá¾ koree: ì¬ì© korsike: âusu kose: ukusebenzisa kroate: koristiti kurde: bikaranîn latine: usus latve: izmantot laÅe: àºàº²àºàºà»àº²à»àºà» litove: naudoti makedone: ÑпоÑÑеба malagase: fampiasana malaje: penggunaan malajalame: à´à´ªà´¯àµà´à´ malte: użu maorie: whakamahi marate: वापर monge: siv mongole: аÑÐ¸Ð³Ð»Ð°Ñ nederlande: gebruiken ~ata: gebruikt. nepale: पà¥à¤°à¤¯à¥à¤ njanÄe: ntchito okcidentfrise: brûke ~ata: brûkt. panÄabe: ਵਰਤਣ paÅtue: استع٠ا٠portugale: usar, utilizar ruande: koresha ruse: ÑпоÑÑеблÑÑÑ, иÑполÑзоваÑÑ samoe: faÊ»aaogá sinde: استع٠ا٠sinhale: à¶·à·à·à·à¶à¶º skotgaele: cleachdadh slovake: použiÅ¥, použÃvaÅ¥, upotrebiÅ¥ slovene: uporaba somale: isticmaalka Åone: shandisa sote: sebelisa sunde: pamakean svahile: kutumia svede: använda taÄike: иÑÑиÑода бÑÑдан taje: à¹à¸à¹ tamile: பயனà¯à®ªà®¾à®à¯ tatare: кÑÐ»Ð»Ð°Ð½Ñ telugue: à°à°ªà°¯à±à°à° tibete: à½à½ºà½à¼à½¦à¾¤à¾±à½¼à½à¼à½à¾±à½ºà½à¼ tokipone: kepeken turke: kullanmak ukraine: викоÑиÑÑÐ°Ð½Ð½Ñ urdue: استع٠ا٠uzbeke: foydalanish vjetname: sá» dụng zulue: ukusetshenziswa uzoserÄi 'uzo' [uz.0o] en: [uz.0o.KOMUNE] en: Preno de io kiel rimedo: la elfknabino jam dancis [â¦] Äarme farante uzon de siaj Åaloj [14]; la brikoj [â¦] rompiÄis, sed ili ankaÅ trovis [â¦] uzon [15]; fari uzon el Äiu parteto Marta ; post la uzo de la aerostato mi Äin forbruligos [16]; oni bezonis jam helpi al si per priskriba uzo de kelke da vortoj EE ; li faris uzon de la rajto, kiun oni donis al li Marta ; mi jam per tiu ruz-uzo atingis la celon LSB . utilo 14. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, Monteto de elfoj15. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Io16. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Åtono de la saÄuloj beloruse: каÑÑÑÑанÑне, ÑжÑванÑне ÄeÄ¥e: použÃvánÃ, požÃvánÃ, upotÅebenÃ, užÃvánà finne: käyttö france: usage germane: Gebrauch, Anwendung hispane: uso indonezie: penggunaan, pemanfaatan, pemakaian japane: ä½¿ç¨ [ããã], å©ç¨ [ããã], ç¨é [ããã¨] ruse: ÑпоÑÑебление, иÑполÑзование, пÑименение slovake: použÃvanie, upotrebenie taje: à¸à¸²à¸£à¹à¸à¹ ukraine: ÑжиÑок, ÑживаннÑ, коÑиÑÑÑваннÑ, викоÑиÑÑÐ°Ð½Ð½Ñ *uzado serÄi 'uzado' [uz.0ado] en: [uz.0ado.KOMUNE] en: DaÅra, ofta uzo: li ordonis instrui al la Judoj la uzadon de pafarko [17]; Äia uzado [de la artikolo] estas tia sama kiel en la aliaj lingvoj [18]; solvi la demandon, kia nome arta lingvo estos enkondukita en komunan uzadon [19]; la praktika uzado de nia lingvo fariÄas Äiam pli kaj pli granda [20]; Äambro, okupita de fraÅlino [â¦] por Åia propra uzado KPr ; junuloj tenis sub la brako grandajn librojn [â¦] duone disÅiritajn de uzado Marta . 17. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, II. Samuel 1:1818. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 2719. L. L. Zamenhof: Esenco kaj Estonteco, VI20. L. L. Zamenhof: Paroloj, Parolado antaÅ la Kvara Kongreso Esperantista en Dresden en la 17a de aÅgusto 1908 beloruse: каÑÑÑÑанÑне, ÑжÑванÑне ÄeÄ¥e: použÃvánÃ, požÃvánÃ, upotÅebenÃ, užÃvánà finne: käyttö france: utilisation germane: Gebrauch hispane: utilización hungare: használat indonezie: penggunaan, pemanfaatan, pemakaian japane: ä½¿ç¨ [ããã], å¸¸ç¨ [ããããã], ä½¿ç¨æ³ [ãããã»ã] nederlande: gebruik portugale: utilização ruse: ÑпоÑÑебление, иÑполÑзование slovake: použÃvanie, upotrebenie svede: användning taje: à¸à¸²à¸£à¹à¸à¹ ukraine: ÑжиÑок, ÑживаннÑ, коÑиÑÑÑваннÑ, викоÑиÑÑÐ°Ð½Ð½Ñ *uzaĵo serÄi 'uzaĵo' [uz.0ajxo] en: [uz.0ajxo.KOMUNE] en: Äio, kion oni uzas: ambaÅ uzaĵoj sekve de tro multa frotado estis proksima al forviÅiÄo BdV ; ne ignoru klasikajn [â¦] am-uzaĵojn [21]. aparato, ilo, materialo1, rimedo 21. La Ondo de Esperanto, 2000, No 5 (67) beloruse: пÑÑлада, ÑнÑÑÑÑмÑÐ½Ñ finne: käyttöesine, tarve-esine, tarveaine germane: Gebrauchsgegenstand, Arbeitsgerät, Gerätschaft, Utensil hispane: utensilio hungare: használati eszköz indonezie: gunaan japane: ç¨å · [ããã], ç¨å [ããã²ã] nederlande: gebruiksvoorwerp ukraine: ÑÑÑ, пÑиладдÑ, пÑÐ¸Ð¿Ð°Ñ uzanto serÄi 'uzanto' [uz.0anto] en: Tiu, kiu uzas ion: la malmultaj uzantoj de tiu strateto preterpasis rapide ChR ; la verko perdus sian eksterordinare necesan karakteron de dogma fundamenteco, kaj [â¦] la uzanto ne havus la certecon, ke mi morgaÅ ne faros ian alian ÅanÄon [22]; la uzanto de Volapuk nepre devas Äin konstante ripetadi, Äar alie li Äin baldaÅ forgesas EE ; la uzanto estas la eksperto kiu informas la farinton pri kiel bone aÅ malbone li faris instrumenton por Äia celata uzo Rsp ; Esperanto-parolantoj ofte estas pli postulemaj komputil-uzantoj ol aliaj [23]; uzanto de Interreto [24]; post kiam la instalado finiÄis, la uzanto havas antaÅ si tre profesie aspektantan ekranon, kun pluraj pendomenuoj kaj amaseto da butonoj [25]. salutnomo 22. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, AntaÅparolo23. PaÅl Peeraerts: Por lingvemaj komputilemuloj ..., Monato, 1995/06, p. 2224. Roland Rotsaert: Universala Retlingvo, Monato, 2000/04, p. 2625. PaÅl Peeraerts: Monato, Ni levu la Äapelon!, 1995/05, p. 16 angle: user beloruse: каÑÑÑÑалÑнÑк germane: Anwender, Benutzer, Nutzer indonezie: pengguna, pemakai japane: 使ç¨è [ããããã], ã¦ã¼ã¶ taje: à¸à¸¹à¹à¹à¸à¹ uzebla serÄi 'uzebla' [uz.0ebla] en: 1.[uz.0ebla.aplikebla] en: Tia, ke oni povas uzi Äin, kvankam eble ne perfekte taÅga aÅ en iom eluzita stato: tiom da konado de homoj [â¦], tiel uzebla por la praktika vivo [26]; oni devas favori per Äiuj uzeblaj rimedoj la korajn, sciencajn, sindonemajn homojn, kiuj kuraÄas entrepreni tiun grandegan batalon [27]; tiu Äi simbola skribado [â¦] estas tre maloportuna kaj malfacile uzebla [28]. aplikebla, sendifekta 2.[uz.0ebla.neperfekta] en: Funkcianta malgraÅ iom da difektoj aÅ ne perfekta taÅgeco: la lanterno [â¦] ankoraÅ estas uzebla [29]; ne Äiuj violonÄeloj kostas tiom da mono, [â¦] vi povos aÄeti uzeblan instrumenton por cent guldenoj [30]. provizora, surogata 26. Charles Dickens, trad. L. L. Zamenhof: La Batalo de l' Vivo, La Batalo de l' Vivo27. Henri Vallienne: Äu li?, Äapitro Unua28. Ludoviko Lazaro Zamenhof: Fundamenta Krestomatio de la lingvo Esperanto, Fundamenta Krestomatio de la lingvo Esperanto29. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, Malnova strata lanterno30. Hendrik J. Bulthuis: Idoj de Orfeo, Dua Parto angle: usable france: utilisable germane: nutzbar indonezie: dapat digunakan, dapat dipakai japane: 使ç¨ã§ãã [ãããã§ãã], å©ç¨ã§ãã [ãããã§ãã] uzinda serÄi 'uzinda' [uz.0inda] en: Tia, ke valoras uzi Äin; utila: la libro estas bona kaj uzinda por lernantoj kaj lernigantoj [31]; la broÅuro [â¦] povas fariÄi tre taÅga propagandilo, uzinda dum poresperantaj kampanjoj [32]. konvena1.a, oportuna1, taÅga 31. Monato, Probal DaÅgupto: Verki unu por la aliaj, 200332. Monato, Nikolao Gudskov: Helpilo por kontraÅstari al imperiismo, 2003 angle: useful france: utile germane: nützlich indonezie: berguna, bermanfaat eluziserÄi 'eluzi' [uz.el0i] en: (tr) 1.[uz.el0i.elcxerpi] en: Uzi tute, elÄerpe por tiri plenan utilon el io: Miajn sagojn Mi Äiujn eluzos kontraÅ ilin [33]; lia spirita kapablo ne havis sufiÄe da forto, por eluzi tiujn trezorojn, kiujn li devas eluzi konforme al sia destino [34]; nu, knabino, eluzu viajn ungojn KPr ; [li] eluzis, kompreneble, tiujn pozitivajn rezultojn Ret ; [ili] eluzis el siliko faritajn kojnojn por bati, bori, fosi, tranÄi Ret ; malalta homo, ekzemple, aspektos ridinde, se li eluzos sian plenan voÄon kaj preskaÅ kriegante faros la tutan paroladon Ret ; nun li eluzas sian plej fortan atuton Ret ; mi povus pasigi la posttagmezon por agrable eluzi mian liberecon VaK . ekspluati, elÄerpi, profiti, utiligi 2.[uz.el0i.foruzi] en: Uzi Äis difektiÄo; foruzi, trouzi: [ili] eluzos la produktojn de siaj manoj Äis plena malnoviÄo [35]; la senÄesa movado de eliro kaj de aliro naskis senÄesan frotadon, kiu [la Ånuron] rapide eluzis KPr ; la pivotoj estas eluzitaj kaj estas ne eble enmeti novajn [36]. trivi 33. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Readmono 32:2334. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 1, GaloÅoj de feliÄo35. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jesaja 65:2236. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, la najtingalo beloruse: 2. вÑкаÑÑÑÑаÑÑ, ÑпажÑÑÑ ÄeÄ¥e: 2. obnosit, opotÅebovat, využÃt finne: 2. käyttää loppuun, kuluttaa (tehdä kuluneeksi) france: 2. user germane: 1. ausnutzen 2. abnutzen hispane: 2. desgastar hungare: 2. elhasznál (elkoptat), elkoptat (elhasznál) indonezie: mengeruk (keuntungan, sumber daya, dll.), mengeksploitasi japane: 使ããã [ã¤ãããã], 使ãå¤ã [ã¤ãããµãã] nederlande: 2. verslijten portugale: 2. gastar ruse: 2. иÑполÑзоваÑÑ, изноÑиÑÑ, иÑÑÑепаÑÑ slovake: 2. opotrebovaÅ¥, zodraÅ¥ svede: 2. slita ut taje: à¹à¸à¹à¸à¸à¸«à¸¡à¸, à¹à¸à¹à¸à¸à¸à¸±à¸ ukraine: викоÑиÑÑовÑваÑи, зноÑÑваÑи eluzitaĵoserÄi 'eluzitaĵo' [uz.el0itajxo] en: [uz.el0itajxo.KOMUNE] en: Afero, kiun longa aÅ intensa uzo tro difektis: la homoj mokadis la malnovan eluzitaĵon [37]. 37. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, malnova strata lanterno beloruse: ÑÑзÑзÑ, ÑÑаÑÑзна finne: risa, rämä, vanha roju france: vieillerie hispane: vejestorio indonezie: barang bekas, loakan japane: 使ãå¤ã [ã¤ãããµãã], ã½ãã㤠ruse: веÑоÑÑ, ÑÑаÑÑÑ, обноÑки foruziserÄi 'foruzi' [uz.for0i] en: (tr) [uz.for0i.KOMUNE] en: Konsumi per uzado: Äar la sumo estis pli granda, ol li iam antaÅe foruzis pojare, li provis trovi alian manieron forfluigi la monon HsT ; foruzi sian tempon de la neceso al la superfluo VaK ; vi foruzas vian energion de la kreanta laboro VaK ; oni foruzis Äiun farbon, [â¦] Äu bruna, verda, viola, vermiljona, flava aÅ oranÄa [38]; presiloj havas nur normajn paperformatojn, do ankaÅ deklinia notico foruzas folion A4 [39]; pli rapida procesoro foruzas pli da elektro [40]; en Strasburgo oni foruzas sian tempon ne nur por muziko [41]. 38. B. Traven, trad. Hans Georg Kaiser: Mortula Åipo, Rakonto de usona maristo, Äapitro 1939. Stefan Maul: Estimataj gelegantoj,, Monato, 2000/10, p. 340. Monato, Zoran ÄIRIÄ: AÄeti tekokomputilon, 200341. La Ondo de Esperanto, 2003, â 4 (102) beloruse: ÑпажÑÑÑ, вÑкаÑÑÑÑаÑÑ ÄeÄ¥e: spotÅebovat se užÃvánÃm, zcela se opotÅebit finne: käyttää loppuun france: épuiser germane: aufbrauchen hispane: terminar, agotar hungare: felhasznál, elfogyaszt indonezie: menghabiskan japane: æ¶èãã [ããããããã], æ¶è²»ãã [ãããã²ãã], 使ãæãã [ã¤ããã¯ãã] nederlande: verbruiken portugale: esgotar, gastar ruse: иÑполÑзоваÑÑ, изноÑиÑÑ, изÑаÑÑ Ð¾Ð´Ð¾Ð²Ð°ÑÑ, иÑÑÑаÑиÑÑ slovake: spotrebovaÅ¥ ukraine: викоÑиÑÑовÑваÑи, виÑÑаÑаÑи, зноÑÑваÑи fuÅuziserÄi 'fuŝuzi' [uz.fusx0i] en: [uz.fusx0i.KOMUNE] en: Difekti uzante, malbone, mallerte uzi. beloruse: зламаÑÑ, паÑкодзÑÑÑ (пÑÑ ÑжÑванÑнÑ) finne: käyttää taitamattomasti, pilata france: déglinguer, mal employer hispane: estropear, dañar, romper hungare: tönkretesz, elront japane: 使ãæãªã [ã¤ãããããªã] ruse: ÑломаÑÑ, ÑгÑобиÑÑ kunuziserÄi 'kunuzi' [uz.kun0i] en: (tr) [uz.kun0i.KOMUNE] en: Plurhome, samtempe aÅ komune uzi: de tempo al tempo eblos ke 2 instruistoj kunuzos unu loÄejon [42]. 42. -: Mazingira, 2008 beloruse: ÑжÑваÑÑ (ÑÑмеÑна) france: partager (utiliser en commun) hispane: compartir indonezie: berbagi, memakai bersama-sama taje: à¹à¸à¹à¸à¹à¸§à¸¢à¸à¸±à¸ misuziserÄi 'misuzi' [uz.mis0i] en: (tr) [uz.mis0i.KOMUNE] en: Uzi en maniero, kiu ne estas Äusta aÅ kiu havas malbonajn sekvojn: misuzi sian aÅtoritaton; vi misuzas tro da loko LSB ; mi misuzis la privilegiojn da la partia funkciulino Metrop ; mi sentas, ke mi misuzas vian amikecon, ke mi estas malhonesta, ke mi trompas vin Tor ; ne misuzu tiun Äi figuron, Äar facile povas okazi, ke la aÅskultantoj ne komprenos la sencon Ret . molesti angle: misuse beloruse: ÑжÑваÑÑ Ð½ÐµÐ½Ð°Ð»ÐµÐ¶Ð½Ñм ÑÑнам, злоÑжÑваÑÑ ÄeÄ¥e: chybnÄ užÃt, chybnÄ užÃvat, nesprávnÄ užÃt, zneužÃt, zneužÃvat finne: käyttää väärin france: abuser (de) germane: missbrauchen hispane: abusar (de) hungare: visszaél indonezie: menyalahgunakan japane: 誤ç¨ãã [ããããã], æªç¨ãã [ãããããã] nederlande: misbruiken pole: nadużywaÄ, używaÄ w sposób niewÅaÅciwy, zmarnowaÄ portugale: prefixo que indica mal rumane: abuza, abuz, risipÄ ruse: злоÑпоÑÑеблÑÑÑ, невеÑно иÑполÑзоваÑÑ, иÑполÑзоваÑÑ Ð½Ðµ по назнаÑÐµÐ½Ð¸Ñ slovake: zneužiÅ¥ taje: à¹à¸à¹à¹à¸à¹à¸à¸à¸²à¸à¸à¸µà¹à¸à¸´à¸ ukraine: зловживаÑи, непÑавилÑно викоÑиÑÑовÑваÑи *trouzi serÄi 'trouzi' [uz.tro0i] en: (tr) [uz.tro0i.KOMUNE] en: Uzi super la Äusta, ordinara mezuro: unu vorton ankoraÅ, Åi diris, se mi ne trouzas vian komplezon ChL ; oni ekstreme trouzis Äi tiun komparon, kiu nun rememorigas ion tute alian [43]; mi timus trouzi vian tiel grandvaloran tempon KPr ; li estis dorlotata, trouzis sian sukceson, faris diversajn frenezaĵojn [44]; mia bona edukiteco detenis min trouzi ilian regalemon VaK ; fidante je la malfacila kontrolebleco de siaj rakontoj [ili] ofte trouzas la kredemon de la legantaro VaK . disipi, malÅpari 43. Eliza Orzeszko, trad. Kazimierz Bein: La Interrompita Kanto, Äapitro II44. I. S. Turgenjev, trad. Kazimierz Bein: Patroj kaj filoj, VII beloruse: злоÑжÑваÑÑ, ÑжÑваÑÑ Ð¿ÑазÑмеÑна ÄeÄ¥e: nadužÃt, nadužÃvat, zneužÃt finne: käyttää ylettömästi, käyttää liikaa france: abuser (de) germane: zu sehr ausnutzen, verschwenden hispane: abusar (de) hungare: kihasznál (túlzottan), túlzottan igénybe vesz japane: ä¹±ç¨ãã [ãããããã], 使ãããã [ã¤ããããã] nederlande: misbruik maken portugale: abusar ruse: злоÑпоÑÑеблÑÑÑ slovake: nadužÃvaÅ¥, zneužÃvaÅ¥ taje: à¹à¸à¹à¸¡à¸²à¸à¹à¸à¸´à¸à¹à¸ ukraine: надÑживаÑи, зловживаÑи unuuza serÄi 'unuuza' [uz.unu0a] en: [uz.unu0a.KOMUNE] en: Kiu estas uzebla nur unu fojon, poste ne plu: volontuloj disdonadis teon en unuuzaj tasoj [45]. 45. K. Kniivilä: Homoj de Putin, 2016 beloruse: аднаÑÐ°Ð·Ð¾Ð²Ñ france: à usage unique, jetable indonezie: sekali pakai japane: ä½¿ãæ¨ã¦ã® [ã¤ãããã¦ã®] taje: à¹à¸à¹à¹à¸à¹à¸à¸£à¸±à¹à¸à¹à¸à¸µà¸¢à¸§, à¹à¸à¹à¹à¸¥à¹à¸§à¸à¸´à¹à¸ fruktuzoserÄi 'fruktuzo' [uz.frukt0o] en: [uz.frukt0o.JUR] en: LeÄa rajto, laÅ kiu iu povas utiligi aferon, posedaĵon, heredaĵon, prenante por sia profito nur la produktaĵojn aÅ rentojn, sed ne tuÅante la bienon aÅ la kapitalon. beloruse: ÑзÑÑÑÑÐºÑ ÄeÄ¥e: požÃvacà právo finne: käyttöoikeus, nautinta france: usufruit germane: NieÃbrauch hispane: usufructo hungare: haszonélvezet japane: ç¨ç権 [ãããããã] nederlande: vruchtgebruik portugale: usufruto ruse: пÑаво полÑÐ·Ð¾Ð²Ð°Ð½Ð¸Ñ slovake: užÃvacie právo ukraine: ÑзÑÑÑÑÐºÑ administraj notoj fuÅ~i: Mankas dua fontindiko. fuÅ~i: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro. frukt~o: Mankas dua fontindiko. frukt~o: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.