*nobl/a UV *nobla serÄi 'nobla' [nobl.0a] 1.[nobl.0a.iu] (iu) Havanta altajn kaj malvulgarajn moralajn kvalitojn, senriproÄe justa, brava, honesta kaj malegoisma: nia nobla amiko, s-ro W.H. Trompeter [1]. al la noblaj kaj energiaj konduktantoj kaj laborantoj de la Londona Klubo Esperanta nia afero Åuldas koran dankon [2]; via reÄo estas de nobla deveno [3]; tute ne Äiuj, kiuj havis sur si veluron kaj oron, estis la plej noblaj [4]; Åi estis [â¦] perfekte nobla spirito kaj animo kaj kun koro kapabla sincere ampleksi Äion, kion Dio kreis Fab3 ; la nobla dukino de Turingio [â¦] mem iradis en la plej malriÄajn lokojn, kaj alportadis al la malsanuloj konsolon kaj refreÅigon [5]; ni danke salutas la noblan nacion, kiu nin bonvenigas hodiaÅ en nia propra mondlingvo [6]. altruista, distinga, eleganta, heroa, malavara, sindonaRim.: Ne konfuzu ânoblaâ kaj ânobelaâ! 2.[nobl.0a.ago] Ideo, konduto, ago, celo, karaktero bazita sur altaj moralaj principoj, propraj al homo nobla1: nobla karaktero, konduto, verko; plej noblaj motivoj [7]; via nobla scivolo povas esti kontentigita [8]; [peni] por tiu nobla tasko [9]; malfacila kaj nobla vivo [10]; nobla sinteno [11]; la multaj noblaj celoj de la konferenco [12]. etika, ideala 3.[nobl.0a.ajxo] Karakterizanta aĵon eminentan pro sia kvalito, superantan aliajn aĵojn samtipajn: La nobla Korano [13]; premita kaviaro en vazeto, marinitaj noblaj boletoj (Boletus edulis) sur telero [14]; por la antikvaj popoloj de la lando Meksiko, agavo estis dio-planto, la nobla vegetalo el kiu oni eltiris Äion por subteni la vivon [15]. bonspeca, fajna, altkvalita, rafinita 4.[nobl.0a.KEM] (figure) Malmulte reakciema: nobla metalo (oro, plateno ks); nobla gaso; [li] anstataÅ noblaj metaloj volus meti mizerajn falsaĵojn [16]. inerta2 1. Zamenhof: La Esperantisto (1895)2. Zamenhof: Gramofona parolado de okaze de la unua datreveno de la fondo de la Londona Esperanto-Klubo, 1904-01-123. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Predikanto 10:174. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, En la lasta tago5. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Nokta Äapo de fraÅlo6. Edmond Privat: Inauxgura parolado en la Solena Malferma Kunsido de la 39-a Universala Kongreso de Esperanto, Haarlem 19547. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 1, Äapitro XVI8. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 1, Äapitro XXII9. Louis Beaucaire: Kruko kaj Baniko el Bervalo, La naÅzo10. Ivo Lapenna, Tazio Carlevaro kaj Ulrich Lins: Esperanto en Perspektivo, Dua Parto11. Johán Valano: Äu li bremsis sufiÄe?, 1412. Johán Valano: Äu ni kunvenis vane?, 2113. Ivo Lapenna, Tazio Carlevaro kaj Ulrich Lins: Esperanto en Perspektivo, Dua Parto14. Mihail Bulgakov, trad. Sergio Pokrovskij: La majstro kaj Margarita, 715. Fidel Figueroa: Nepre Äia nomo estas Meksiko, Monato, 2000/10, p. 1416. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 3, Äapitro IV angle: noble, great, honorable beloruse: вÑÑакаÑоднÑ, ÑлÑÑ ÐµÑнÑ, велÑкадÑÑÐ½Ñ ÄeÄ¥e: uÅ¡lechtilý, velkomyslný, Å¡lechetný Äine: æ¦®è½ [róngyù], è£èª [róngyù], é«å° [gÄoshà ng], é«è²´ [gÄoguì], é«è´µ [gÄoguì] france: élevé, noble germane: edel 1. edelmütig, vornehm 2. vornehm, hohe (Ideale usw.) greke: ÎµÏ Î³ÎµÎ½Î®Ï hungare: nemes (jellemű) japane: é«æ½ãª [ãããã¤ãª], æ°é«ã [ãã ãã], æ°åã®ãã [ãã²ãã®ãã] katalune: noble nederlande: edel, nobel pole: cny, szlachetny, wspaniaÅomyÅlny, zacny portugale: nobre (adj.), magnânimo, generoso rumane: demn, nobilÄ, aristocrat, generos, începe ruse: благоÑоднÑй, великодÑÑнÑй slovake: ušľachtilý, šľachetný tibete: à½à½à½¦à¼à½à¼ tokipone: sewi ukraine: благоÑодний, (пÑо лÑдинÑ, Ñ Ð°ÑакÑÐµÑ Ñе) ÑлÑÑ ÐµÑний, великодÑÑний noblaĵo serÄi 'noblaĵo' [nobl.0ajxo] [nobl.0ajxo.PSI] Ago nobla, bonfara, afero respektinda: la kongresano plej ofte venas hejmen noble agordita, instigita al noblaĵoj [17]. 17. Felikso Zamenhof: Parolado dum la 21a Universala Kongreso, 1929 beloruse: ÑлÑÑ ÐµÑÐ½Ñ ÑÑÑнак, Ð³Ð¾Ð´Ð½Ñ ÑÑÑнак france: bonne action germane: gute Tat pole: szlachta rumane: nobleÈe, nobilime nobligi serÄi 'nobligi' [nobl.0igi] (tr) [nobl.0igi.PSI] Igi nobla, konduki al altaj, malegoismaj pensoj kaj agoj: estetika sento nobligas kaj levas la animon super la [â¦] ordinara, vulgara vivo [18]; ni devas nobligi la karakteron de la infanoj [19]; Wang Hualin pensis, ke oni devas pli multe akcenti kulturan klerecon por nobligi la spiriton [20]. 18. H. A. Luyken: Mirinda Amo, Äapitro V19. Sándor Szathmári: VojaÄo al Kazohinio, Dekunua Äapitro20. Pang Naiying: Urbo de legemuloj, El Popola Äinio, 1999-06 beloruse: авÑÑакаÑоджваÑÑ france: élever, ennoblir germane: veredeln pole: uszlachetniaÄ rumane: îmbunÄtÄÈi ukraine: облагоÑоджÑваÑи noblulo serÄi 'noblulo' [nobl.0ulo] [nobl.0ulo.PSI] Homo nobla, bone, juste aganta, estiminda: ne estas bone [â¦] bati noblulon, kiu agas juste [21]; noblulo havas intencojn noblajn, kaj li restas en nobleco [22]; la mondo ne posedas multajn tiajn noblulojn, kiel [â¦] vi [23]; mi preferus esti insultata de malnoblulo, ol esti malestimata de noblulo [24]. 21. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Sentencoj 17:2622. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jesaja 32:823. H. A. Luyken: Pro IÅtar, Äapitro XVI24. Zhang Chao, trad. Wang Chongfang: SonÄaj Siluetoj, 2017 beloruse: ÑлÑÑ ÑÑÑ, аÑÑÑÑакÑаÑ, вÑÑакаÑÐ¾Ð´Ð½Ñ (наз.) Äine: åå [jÅ«nzÇ], å¤§ä¾ [dà xiá], å¤§ä¿ [dà xiá] france: homme de bien germane: Edelmann japane: é«æ½ãªäºº [ãããã¤ãªãã] pole: szlachcic, arystokrata rumane: nobil, aristocrat *malnobla serÄi 'malnobla' [nobl.mal0a] [nobl.mal0a.PSI] Morale malbona, hontinda, malestiminda, fia: ho, kiel mi estas malnobla, kanajla, krima! Marta ; ni forte malestimas tiun Äi malnoblan homon [25]. 25. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, §33. angle: ignoble, base, vile beloruse: подлÑ, нÑÐ·ÐºÑ ÄeÄ¥e: hanebný, neÅ¡lechetný Äine: åé [bÄibÇ] france: ignoble, vil germane: unedel, unwürdig, schändlich japane: åå£ãª [ã²ãã¤ãª], ã²ããããª, åãã [ãããã] katalune: innoble pole: bezecny, nikczemny, haniebny, sromotny rumane: nesÄbuitÄ, rÄu, ruÈinoasÄ ruse: подлÑй, низкий slovake: nešľachetný ukraine: пÑдлий, низÑкий, ниÑий malnoblaĵo serÄi 'malnoblaĵo' [nobl.mal0ajxo] [nobl.mal0ajxo.PSI] Malnobla, malmorala, malestiminda faro: ho kia Äojo, konfidi sole al si mem sen ia skrupulo, hipokrito aÅ hezito, tiujn malfacilajn konfesojn, la proprajn malnoblaĵojn, respektante nur la memoran veron [26]. 26. C. Boito, trad. J.-L. Tortel: Senso, 2004 beloruse: Ð³Ð°Ð½ÐµÐ±Ð½Ñ ÑÑÑнак, подлаÑÑÑÑ france: bassesse, turpitude pole: chamstwo, podÅoÅÄ rumane: grosolÄnie, rÄutate ukraine: пÑдлий, ганебний вÑинок malnobligi serÄi 'malnobligi' [nobl.mal0igi] (tr) [nobl.mal0igi.PSI] Igi malnobla; korupti2: malnobligita [â¦] gento [27]. 27. A. SvjentoÄ¥ovski, trad. Leono Zamenhof: Aspazio, 1908 beloruse: ÑазбÑÑÑваÑÑ, ÑабÑÑÑ Ð³Ð°Ð½ÐµÐ±Ð½Ñм france: avilir, pervertir pole: spodliÄ, upodliÄ rumane: umili, înjosi ukraine: пÑинижÑваÑи, ганÑбиÑи, опоÑлÑÑи, вÑлÑÒаÑизÑваÑи *malnoblulo serÄi 'malnoblulo' [nobl.mal0ulo] [nobl.mal0ulo.PSI] Homo malnobla, fiulo: li estas mensogisto kaj malnoblulo [28]. 28. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, §37. angle: scoundrel, scurvy dog, knave beloruse: падлеÑ, падлÑга ÄeÄ¥e: bezcharakternà ÄlovÄk, hanbáÅ, hanebnÃk Äine: åè [huà idà n], å£è [huà idà n], å®µå° [xiÄoxiÇo], æ··è [húndà n], å人 [huà irén], å£äºº [huà irén], åå®¶ä¼ [huà ijiÄhuÇ], å£å®¶ä¼ [huà ijiÄhuÇ], åä¸è¥¿ [huà idÅngxi], å£æ±è¥¿ [huà idÅngxi], 大åè [dà huà idà n], 大å£è [dà huà idà n], æ··ç [húnqiú], å¥¸æ° [jiÄnmÃn] france: personne ignoble, scélérat katalune: brètol pole: cham, draÅ, nikczemnik rumane: incult, miÈel, ticÄlos ruse: Ð¿Ð¾Ð´Ð»ÐµÑ slovake: bezcharakterný Älovek ukraine: пÑдлоÑник, негÑдник, меÑзоÑник administraj notoj ~a: Mankas verkindiko en fonto. mal~ulo: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.