*kviet/a UV *kvieta serÄi 'kvieta' [kviet.0a] 1.[kviet.0a.paciga] (io) Ne ekscitanta la sentumojn, senmova, ebliganta facilan ripozon, paciga: duonhela kvieta lumo sin vastigis tra la tuta Äambro FK ; la sanktej' kvieta de l' diino Ifigenio ; larÄa kvieta rivero [1]; kvieta nokto en la dezerto [2]; en la kvieta aero delikate murmuris la arboj IK ; branÄoj kaj floroj klare speguliÄis en la kvieta akvo [3]; venis la kvieta horo, en kiu la naturo [â¦] preparis sin ekdormi [4]; tiuj marbluaj akvospeguloj, [â¦] tiu kvieta akvo kun la profunda fundo! [5]; diamanto, en [k]ies kvieta fajro kuÅis mira sorÄo FK . 2.[kviet.0a.pacaspekta] (iu) Ne montranta ekscitecon, havanta nepasian kaj pacan aspekton aÅ karakteron: Åi leviÄis kun trankvila vizaÄo [â¦] kaj komencis per kvieta voÄo rakonti Åian amatan fabelon Marta ; rigardinte pli atente la fizionomiojn de Äi tiuj strangaj soldatoj, [li] rimarkis en ili inteligentecon kaj kvietan energion [6]; longe mi silentis, estis kvieta kaj detenis min [7]; kviete ili laboru kaj manÄu sian propran panon [8]; lia menso fariÄis kvieta [9]; lia vizaÄo esprimis kvietan malÄojon [10]; sur lia kvieta vizaÄo aperis signoj de profunda doloro [11]; kvieta Åafo [12]; kviete humura ironio [13]; kvietanime [14]. dolÄa3, milda, pia, pacema 1. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 1, La virineto de maro2. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, Äapitro XX3. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, Najbaraj familioj4. Julian Modest: Vetiha, Monato, 2001/02, p. 265. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, âBelaâ6. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 3, Äapitro VII7. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jesaja 42:148. La Nova Testamento, II. Tesalonikanoj 3:129. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Sub la saliko10. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 3, Äapitro VII11. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, Äapitro XXIII12. Frederiko Schiller, trad. L. L. Zamenhof: La rabistoj, Akto Unua13. Stefan MacGill: Knaba maturiÄo, Monato, 2000/10, p. 3114. Frederiko Schiller, trad. L. L. Zamenhof: La rabistoj, Akto Kvina afrikanse: stil albane: i qetë amhare: á¸á¥ á«á arabe: Ùادئ armene: Õ°Õ¡Õ¶Õ£Õ«Õ½Õ¿ azerbajÄane: sakit beloruse: ÑпакойнÑ, ÑÑÑ Ñ, ÑÑÑ Ð°Ð¼ÑÑнÑ, ÑÐ°Ñ Ð¼Ð°Ð½Ñ bengale: শানà§à¦¤ birme: ááááºááááºáá±á¬ bosne: mirna bulgare: ÑÐ¸Ñ , миÑен ÄeÄ¥e: klidný, kvietnÃ, pokojný, umÃrnÄný Äine: å® [Än], ç¶ [suÃ], 绥 [suÃ], é [jìng], æ²ç [chénzhuó], æ²è [chénzhuó], å [tán], å·é [lÄngjìng], å·é [lÄngjìng], åå¹³ [hépÃng], å®ç¶ [Änrán], å®è©³ [Änxiáng], å®è¯¦ [Änxiáng], å®é [Änjìng], å®é [Änjìng] dane: stille estone: vaikne eÅske: lasaiak filipine: tahimik france: calme (adj.) galege: calma germane: 1. ruhig, friedlich, still 2. ruhig, ausgeglichen, gelassen, friedlich guÄarate: શાàªàª¤ haitie: trankil haÅse: shiru hinde: शाà¤à¤¤ hispane: 1. tranquilo, apacible, sereno 2. quieto, pacÃfico, tranquilo, calmado hungare: 1. nyugodt, csendes 2. nyugodt, kiegyensúlyozott igbe: jụụ irlande: ciúin islande: rólegur japane: éã㪠[ããããª] jave: sepi jide: ש××× jorube: idakẹjẹ kanare: ಸà³à²¤à²¬à³à²§ kartvele: áá¨áááá kazaÄ¥e: ÑÑнÑÑ kimre: dawel kirgize: ÑÑÐ½Ñ kmere: áááá¶áá koree: ì¡°ì©í korsike: tranquillu kose: zolile kroate: tiho kurde: rehet latine: quietum latve: kluss laÅe: àºàº½àº litove: ramus makedone: Ñивка malagase: mangina malaje: tenang malajalame: മിണàµà´à´¾à´¤à´¿à´°à´¿à´ªàµà´ªà´¾àµ» malte: kwieta maorie: ata marate: शाà¤à¤¤ monge: ntsiag to mongole: нам гүм nederlande: rustig, stil (rustig) nepale: शानà¥à¤¤ njanÄe: chete okcidentfrise: stil panÄabe: à¨à©à©±à¨ª paÅtue: ارا٠pole: cichy, Åagodny, spokojny portugale: quieto, calmo, sereno(adj.), sossegado, manso, pacato, quedo, calmoso, chão (adj., o mar) ruande: ceceka rumane: încet, blând, calm ruse: ÑпокойнÑй, ÑÐ¸Ñ Ð¸Ð¹, безмÑÑежнÑй samoe: filemu sinde: Ù¾Ùر sinhale: නà·à·à¶¬à· skotgaele: sà mhach slovake: pokojný, tichý, umiernený slovene: tiho somale: degan Åone: nyarara sote: khutsitseng sunde: tenang svahile: utulivu taÄike: оҳиÑÑа taje: à¹à¸à¸µà¸¢à¸à¸ªà¸à¸ tamile: à® à®®à¯à®¤à®¿à®¯à®¾à®© tatare: ÑÑнÑÑ telugue: నిశà±à°¶à°¬à±à°¦ tibete: à½à½´à¼à½¦à½²à½à¼à½à½¼à¼ ukraine: ÑÐ¸Ñ Ð¾ urdue: پرسکÙÙ uzbeke: sokin vjetname: yên tÄ©nh zulue: onokuthula kvieto, kvieteco serÄi 'kvieto' serÄi 'kvieteco' [kviet.0o] 1.[kviet.0o.paco] Stato de io aÅ iu kvieta, paca: mi ne havas kvieton, mi ne havas ripozon, trafis min kolero [15]; tia kvieto trankviligas kaj igas sonÄi IK ; mia tuta pasinteco estis kvieto, amo kaj amuziÄo Marta ; en kvieteco kaj fido estus via forto [16]; meditiga kvieteco [17]; veran animan kvietecon li ne atingis, Äar nun venis la malnovaj rememoroj [18]. 2.[kviet.0o.FIZ] Stato de objekto, kiam Äi havas nulan rapidon rilate al iu bazo: kvietmaso (maso de objekto en stato de kvieto) [19]. 15. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Ijob 3:2616. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jesaja 30:1517. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Dorna vojo de la honoro18. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Nokta Äapo de fraÅlo19. Vikipedio, Diraka ekvacio angle: 2. rest ~maso: rest mass. beloruse: Ñпакой, ÑÑпакой ÄeÄ¥e: klid, klidnost, poklid, usmÃÅenost Äine: 1. é®é [zhènjìng], éé [zhènjìng], å¹³å¸¸å¿ [pÃngchángxÄ«n] 2. å® [Än], å®å® [ÄnnÃng], å®å¯§ [ÄnnÃng], å®è°§ [nÃngmì], å¯§è¬ [nÃngmì] france: 1. calme (subst.) 2. repos (immobilité) germane: 1. Ruhe, Gemütsruhe, Gelassenheit 2. Ruhe, Bewegungslosigkeit ~maso: Ruhemasse. hispane: 1. quietud, sosiego, tranquilidad 2. reposo (estado de) hungare: nyugalom, nyugalmi állapot japane: éãã [ãããã], éå¯ [ããã¾], å¹³é [ã¸ããã], å¹³ç© [ã¸ããã] nederlande: 1. rust, kalmte 2. rust, bewegingloosheid, roerloosheid, stilstand pole: bezruch, cichoÅÄ, spokój rumane: imobilizat, liniÈte, seninÄtate ruse: 1. ÑпокойÑÑвие, покой 2. покой, ÑоÑÑоÑние Ð¿Ð¾ÐºÐ¾Ñ ~maso: маÑÑа покоÑ. slovake: pokoj (stav duÅ¡e) ukraine: ÑиÑа, ÑпокÑй, лагÑднÑÑÑÑ kvietigiserÄi 'kvietigi' [kviet.0igi] (tr) [kviet.0igi.KOMUNE] Igi iun aÅ ion kvieta: kvietigi la malsaton aÅ soifon [20]; du gardistoj [â¦] kvietigis la malkonsentojn inter la malriÄaj fremduloj [21]; pacienculo kvietigas disputon [22]; milda respondo kvietigas koleron [23]; Åia spirito, kvietigita de trankvileco kaj vigligita de espero, fortigis la [â¦] korpon Marta . malsovaÄigi 20. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, Äapitro III21. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 1, Äapitro XIX22. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Sentencoj 15:1823. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Sentencoj 15:1 beloruse: ÑÑпакойваÑÑ, наÑалÑÑÑ, здавалÑнÑÑÑ ÄeÄ¥e: konejÅ¡it, mÃrnit (napÄtÃ), uklidÅovat, utiÅ¡ovat, zmÃrnit Äine: ç¶ [suÃ], 绥 [suÃ], é®é [zhènjìng], éé [zhènjìng], ç·©å [huÇnhé], ç¼å [huÇnhé] france: calmer germane: besänftigen, befrieden, beruhigen hispane: calmar, aquietar, quietar, sosegar hungare: nyugtat, csillapÃt japane: éãã [ãããã], ãªã ãã nederlande: temmen, dresseren kalmeren, stillen pole: gasiÄ, gÅuszyÄ, ÅagodziÄ, udobruchaÄ, ugÅaskaÄ, ukoiÄ, uspokajaÄ, uÅmierzaÄ rumane: stinge, îneca, potoli, alina ruse: ÑнÑÑÑ, ÑÑолиÑÑ, ÑÑпокоиÑÑ slovake: upokojiÅ¥, utÃÅ¡iÅ¥ ukraine: заÑпокоÑваÑи, гамÑваÑи, ÑгамÑваÑи, пÑибоÑкаÑи kvietiÄiserÄi 'kvietiĝi' [kviet.0igxi] (ntr) [kviet.0igxi.KOMUNE] IÄi malpli vigla, malpli impeta, pelema aÅ ekscitita: la akvo kvietiÄis [24]; kvietiÄos la furiozo de via frato [25]; mia doloro ne kvietiÄos [26]; la ventoj kvietiÄis, kvazaÅ ili volus dormi [27]. 24. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Genezo 8:125. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Genezo 27:4426. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Ijob 16:627. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, NeÄa reÄino beloruse: ÑÑпакойваÑÑа Äine: å®ç¥ [Änshén], å¹³å¤ [pÃngfù], 平復 [pÃngfù], å¹³æ¯ [pÃngxÄ«] france: se calmer hispane: calmarse, aquietarse, quietarse, sosegarse japane: éã¾ã [ããã¾ã], ãã¨ãªãããªã pole: ochÅonÄ Ä, wyciszaÄ siÄ, zelżeÄ, zesÅabnÄ Ä rumane: restabili, mutul, liniÈti ukraine: заÑпокоÑÑиÑÑ, ÑгамÑваÑиÑÑ kvietismoserÄi 'kvietismo' [kviet.0ismo] [kviet.0ismo.KRI] Mistikismo, kiu celas neniigon de sia volo en Dion, kaj vivon de pasiva medito, precipe tia kristana movado de la 17a jarcento: sinjorino Guyon estis franca mistikulino kaj Äefa priparolanto de kvietismo [28]. 28. Vikipedio, Jeanne Marie Bouvier de la Motte Guyon beloruse: квÑеÑÑзм ÄeÄ¥e: kvietizmus france: quiétisme germane: Quietismus hispane: quietismo hungare: kvietizmus japane: éå¯ä¸»ç¾© [ããããããã ã], ãã¨ãã£ã¹ã nederlande: quietisme pole: kwietyzm rumane: chietism ruse: квиеÑизм slovake: kvietizmus ukraine: квÑÑÑизм (ÑелÑгÑйно-еÑиÑне вÑеннÑ) malkvietaserÄi 'malkvieta' [kviet.mal0a] [kviet.mal0a.KOMUNE] Ekscitita, moviÄema, malmodera, kolerema: la malpiuloj estas kiel malkvieta maro, kiu ne povas trankviliÄi [29]; malkvieta vento [30]; la maro estas iom malkvieta kaj la fiÅkaptistoj direktas sin kun siaj Åipoj hejmen [31]. 29. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jesaja 57:2030. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, JeÄ¥ezkel 1:431. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, Historio el la dunoj beloruse: неÑпакойнÑ, ÑÑÑÐ²Ð¾Ð¶Ð½Ñ ÄeÄ¥e: neklidný Äine: ç¦èº [fánzà o], ç ©èº [fánzà o], æ [sÄo], æ [huÄng], å¿å¿ä¸å® [tÇntèbùÄn], ä¸å® [bùÄn], ä¼ [zhÅng], å¥½å¨ [hà odòng], 好å [hà odòng], 彸 [zhÅng], 忪 [zhÅng] france: agité, troublé germane: unruhig, aufgeregt, aufgewühlt hispane: inquieto, excitado, intranquilo, perturbado hungare: nyugtalan, izgatott, háborgó japane: é¨ããã [ããããã], èã ãã [ãããããã], è½çããªã [ãã¡ã¤ããªã] nederlande: onrustig pole: niespokojny rumane: agitatÄ, neliniÈtit ruse: беÑпокойнÑй, ÑÑевожнÑй slovake: nepokojný ukraine: неÑпокÑйний, ÑÑивожний administraj notoj