*glat/a UV *glata serÄi 'glata' [glat.0a] 1.[glat.0a.FIZ] Malraspa, sen elstaraĵoj sur la supraĵo; sur kiu la fingro facile glitas: glata vitro, Åtofo, haÅto; la akvo fariÄis glata kiel spegulo [1]; glata kiel manplato; finita kaj glatigita (tute preta)PrV ; glate kombitaj harojB ; glate razi iun; Esav estas ja homo harkovrita kaj mi (Jakob) estas homo glata [2]. 2.[glat.0a.senembarasa] (figure) Senobstrukca, senembarasa: glata vojo; vojo glata kiel bilardo; inter la glataĵoj de la valo estas via parto [3]. 3.[glat.0a.facila] (figure) Facila, progresanta sen malhelpoj aÅ baroj: glata laboro, stilo, parolo; vivo glate ne fluas, Äiam batas kaj skuas; PrV mi esperas, ke Äio glate pasosB ; vivi sate kaj glatePrV ; glate travivi la tagojn; la afero ne iras glate (tubero)PrV ; por glate mensogi oni spriton bezonasPrV ; la adaptiÄo al la novaj kondiÄoj ne plenumiÄis tute glate; li glate venkis en la konkurso. butero, glite-glate, relo. 4.[glat.0a.flata] (figure) Karesa, dolÄa, lerte flata: virino, kies paroloj estas glataj [4]; per sia glata buÅo Åi lin entiris [5]; la buÅo de malÄastulino elverÅas mielon kaj Åia gorÄo estas pli glata ol oleo [6]; por gardi vin kontraÅ glata lango de fremdulino [7]; glate komplimenti iun. 1. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, Najbaraj familioj2. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Genezo 27:113. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jesaja 57:64. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Sentencoj 2:165. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Sentencoj 7:216. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Sentencoj 5:37. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Sentencoj 6:24 angle: smooth 4. slick beloruse: гладкÑ, ÑоÑÐ½Ñ ÄeÄ¥e: hladký Äine: ä¸å¾ [yÄ«jìng], å æ» [guÄnghuá], å ¬ç¶ [gÅngrán], ç´æªäºå½ [zhÃjiéliÇodà ng], é å© [shùnlì], å¹³å¦ [pÃngtÇn], æ» [huá] france: égal (sans aspérité), lisse, plat (lisse), sans aspérité, coulant (sans à -coup), sans à -coup, glabre, flatteur, sans anicroche ~e: bien (sans anicroche). germane: glatt hebree: ××ק, ××ק×ק, ××××ש hispane: 1. liso, -a 2. sin obstáculos 3. fácil 4. gentil, suave (figurativo), dulce (figurativo) japane: ãªããããª, ãã¹ãã¹ãã, å¹³ã㪠[ããããª], 人å½ããã®ãã [ã²ã¨ãããã®ãã] katalune: 1. suau, llis 2. lliure, rodat 3. fluïd, natural 4. dolç, tendre nederlande: glad portugale: liso (adj.), plano (adj.), polido (adj.) ruse: гладкий, ÑовнÑй slovake: hladký, plochý, rovný tibete: à½à½à¼à½à½¼à¼ ukraine: гладкий, ÑÑвний glatigiserÄi 'glatigi' [glat.0igi] [glat.0igi.KOMUNE] Igi glata: glatigi sian barbon; karese glatigi (ordigi) al knabo la harojn; [la vento] plugas, ree glatigas, tordas, alpelas novajn akvajn montojn [8]; glatigi (trabati) la vojon al iu; glatigi (reguligi) sian stilon; glatigi la malfacilaĵojn; lia malafabla vizaÄo iom glatiÄisZ . gladi 8. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 1, Äap. 11 angle: smooth, smoothen beloruse: ÑазгладзÑÑÑ, вÑÑаÑнÑÑÑ ÄeÄ¥e: hladit, uhladit, uhlazovat, urovnat, vyhladit, zahladit Äine: æ¿ [mÇn], æç´ [lÄzhÃ], 磨å [mòguÄng], å¼å¹³ [nòngpÃng] france: lisser, aplanir (rendre lisse, supprimé les difficultés), peaufiner, polir (peaufiner) germane: glätten, glatt streichen hebree: ×××××ק, ×××ש hispane: alisar, suavizar (figurativo), pulir japane: ãªãããã«ãã katalune: allisar, aplanar, igualar, deslliurar nederlande: glad maken, glad strijken, polijsten portugale: alisar, polir ruse: ÑазгладиÑÑ, вÑÑовнÑÑÑ slovake: vyhladiÅ¥ ukraine: ÑозгладжÑваÑи, ÑÑвнÑÑи glatumi PIV1 serÄi 'glatumi' [glat.0umi] (tr) [glat.0umi.KOMUNE] Konduki (plej ofte ripete kaj samdirekte) la manplaton aÅ la fingrojn sur io karesata: infano glatumas la hundon; li manon || Unu al sia nigra silka zono metis, || Per dua sian grizan barbon glatumetis [9]. 9. A. Mickiewicz, trad. A. Grabowski: Sinjoro Tadeo, Libro 4a angle: stroke beloruse: гладзÑÑÑ, лаÑÑÑÑÑ ÄeÄ¥e: hladit, laskat france: flatter (de la main) japane: ãªã§ã, ãªã§ã¤ãã katalune: acariciar, acaronar ruse: гладиÑÑ ukraine: гладиÑи malglataserÄi 'malglata' [glat.mal0a] Raspa, maldolÄa por la tuÅo; obstrukca; malfacila: malglata lano, vojo, verko, vivo; malglataj versoj. angle: rough, coarse, jagged beloruse: нÑÑоÑнÑ, нÑгладкÑ, ÑÑÑпаÑÑ ÄeÄ¥e: drsný, hrbolatý, nehladký Äine: è [guÅ], è©» [è], ç³² [lì], 麤 [cÅ«], å± [fèi], å [chù], é© [xiÇn] france: rugueux, rêche germane: rau, grob hebree: ×××ספס, ×× ××ק, â·×¡ hispane: áspero, -a, difÃcil (figurativo), carrasposo, -a japane: ãããããã, ãã¤ãã¤ãã, ã§ãã¼ãã® katalune: aspre, abrupte, difÃcil nederlande: ruw (niet glad) portugale: áspero, rugoso ruse: ÑеÑÑавÑй, ÑеÑÐ¾Ñ Ð¾Ð²Ð°ÑÑй, негладкий slovake: drapľavý, hrboľatý, nerovný tibete: à½à½¢à¼à½¢à½²à¼à½ à½à½´à½¢à¼à½¢à½²à¼ ukraine: неÑÑвний, ÑоÑÑÑкий, ÑеÑÑавий, ÑеÑÐµÑ Ð°Ñий, пеÑен. коÑÑÑÑбаÑий malglataĵo serÄi 'malglataĵo' [glat.mal0ajxo] 1.[glat.mal0ajxo.FIZ] Malglata loko de objekto: palpetante per la piedo Äiujn malglataĵojn [10]. 2.[glat.mal0ajxo.FIG] Misaĵo, Äeno: stilaj malglataĵoj [11]. tubero10. H. Vallienne: Kastelo de Prelongo, 190711. I. Lapenna: Esperanto en Perspektivo, 1974 beloruse: нÑгладкаÑÑÑÑ, нÑÑоÑнаÑÑÑÑ, ÑÑÑпаÑаÑÑÑÑ france: rugosité (inégalité de surface), accroc (incident), anicroche, incident, obstacle japane: ã§ãã¼ã, ããã¤ã katalune: entrebanc, trava, aspresa ukraine: неÑÑвнÑÑÑÑ, ÑеÑÑавÑÑÑÑ, коÑÑÑÑбаÑÑÑÑÑ administraj notoj ~a: Mankas verkindiko en fonto. ~igi: Mankas verkindiko en fonto. mal~a: Mankas dua fontindiko. mal~a: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.