*skrap/i UV *skrapi serÄi 'skrapi' [skrap.0i] (tr) 1.[skrap.0i.grati] Forigi partetojn el la supraĵo de io, grati laÅlarÄe per ilo kun akra eÄo: li prenis potpecon por skrapadi sin per Äi sidante meze de cindro [1]; amasege sidis sur [la Äevaloj] la muÅoj kaj [â¦] la veturigisto malsupreniris kaj skrapis la bestojn [2]; [la] aktoro [â¦] rapide reeniras en sian loÄion, por skrapi la falsan koloron almetitan al lia vizaÄo ChL ; vi povos pro l' demando vian kapon longe skrapi (pripensante) LSB ; li elskrapis oran moneron el la monujo QuV ; [li] skrapis per la akraĵo sur la sesterco la signon de kruco QuV ; la bestio [â¦] muÄas kaj hufoskrapas (kp tergrati) Äuste antaÅ ol ataki tiujn provoke defiantaj Äin [3]. froti, raboti, raspi 2.[skrap.0i.SON] (figure) Skrapante estigi malagrablajn sonojn: skrapi violonon (mallerte ludi Äin). 1. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Ijob 2:82. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 1, GaloÅoj de feliÄo3. Monato, Eduardo Novembro: TaÅro??? Festo!!!, 2014 angle: scrape beloruse: ÑкÑÑбÑÑ, дÑапаÑÑ, ÑÑÑкаÑÑ ÄeÄ¥e: seÅ¡krabat, seÅ¡krabovat, seÅ¡krábat, seÅ¡krábnout, strouhat, Å¡krabat Äine: æ [gÄ] france: gratter, racler germane: 1. schaben, kratzen hispane: rascar, raspar hungare: 1. kapar, levakar 2. kratzen japane: åãåã [ãããã¨ã], ããè½ã¨ã [ãããã¨ã], ãããã, ããããé³´ãã [ãããããªãã] nederlande: schrapen, krabben, krassen pole: 1. skrobaÄ, oskrobywaÄ 2. skrobaÄ, skrzypieÄ, rzÄpoliÄ ruse: 1. ÑкÑеÑÑи, ÑкоблиÑÑ 2. ÑиÑкаÑÑ, ÑкÑеÑÑи, ÑаÑапаÑÑ slovake: oÅ¡krabaÅ¥ (zemiaky, zeleninu), strúhaÅ¥, Å¡krabaÅ¥ svede: 1. skrapa ukraine: ÑеÑликаÑи, ÑигикаÑи, пилÑÑи skrapiloserÄi 'skrapilo' [skrap.0ilo] [skrap.0ilo.TEK] Ilo kun akra eÄo destinita por skrapado: la neÄulo havis en la korpo fornan skrapilon [4]; dentoskrapilo (vd dentpinglo) VaK ; iliaj laborinstrumentoj estas motorsegiloj, hakiloj, marteloj, Äiziloj, skrapiloj [5]. klingo, rabotilo, raspilo 4. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, NeÄulo5. Monato, Saliko: Glaciskulptado, 2006 beloruse: ÑкÑабалка, ÑкÑÑбла ÄeÄ¥e: Å¡krabadlo, Å¡krabka france: grattoir, racloir germane: Schaber, Kratzer (Schaber), Striegel, Abstreicher hispane: rascador, raspador hungare: kaparó, vakaró japane: ããã, ã¹ã¯ã¬ã¼ãã¼ pole: skrobak, skrobaczka ruse: ÑкÑебок slovake: strúhadlo, Å¡krabadlo svede: skrapa (subst.) ukraine: ÑкÑебаÑка, ÑкÑебок, ÑкÑебок, ÑÐ°Ð±ÐµÑ ÄirkaÅskrapiserÄi 'ĉirkaŭskrapi' [skrap.cxirkaux0i] (tr) [skrap.cxirkaux0i.KOMUNE] Skrapi Äe la ÄirkaÅo; skrapi Äiuflanke: oni elrompis la [malbonajn] Åtonojn kaj ÄirkaÅskrapis la domon kaj kalkis [6]. 6. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Levidoj 14:43 beloruse: абÑкÑабаÑÑ, абÑкÑÑбваÑÑ hispane: raspar alrededor hungare: körbekapar, körbevakar pole: oskrobaÄ deskrapi, forskrapi serÄi 'deskrapi' serÄi 'forskrapi' [skrap.de0i] (tr) [skrap.de0i.KOMUNE] Forigi skrapante: la domon oni priskrapu interne ÄirkaÅe, kaj la kalkaĵon, kiun oni deskrapis, oni ĵetu ekster la urbon [7]; ili elprenis siajn poÅtranÄilojn kaj komencis forskrapi la neÄon de siaj vestoj [8]. 7. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Levidoj 14:418. H. Laxness, trad. B. Ragnarsson: Sendependaj homoj, 2007 beloruse: адÑкÑабаÑÑ, адÑкÑÑбваÑÑ ÄeÄ¥e: odÅ¡krabat Äine: å®æ [guÄdià o], å®å» [guÄqù] france: ôter (en raclant), racler (pour ôter) germane: abschaben, abkratzen, abstreichen hispane: quitar raspando hungare: levakar, lekapar japane: åãåã£ã¦ãã¾ã [ãããã¨ã£ã¦ãã¾ã] pole: zeskrobaÄ, obskrobaÄ ruse: оÑÑкÑебаÑÑ, оÑÑкÑеÑÑи, оÑÑкоблиÑÑ slovake: zoÅ¡kriabaÅ¥ svede: skrapa bort ukraine: зÑÑкоблÑваÑи, здÑÑпÑваÑи, зÑÑкÑÑбÑваÑи elskrapi, kunskrapi serÄi 'elskrapi' serÄi 'kunskrapi' [skrap.el0i] [skrap.el0i.FIG] (figure) Pene kolekti valoraĵon, bezonataĵon: kun Åia helpo ni kunskrapis etan kapitalon KKr ; la tridekjara, sukcesplena kaj talenta industriisto, vane klopodis kunskrapi sian memon el la ruinoj de la okazaĵoj KKr ; li boris la fundon de la fosaĵo per la bastongumo, kvazaÅ [â¦] tie estas io speciale valora, kiun li povas elskrapi VRA . beloruse: наÑкÑабаÑÑ (пеÑан.) france: racler les fonds de tiroir germane: zusammenkratzen pole: wydÅubaÄ Äielskrapanto, Äielskrapulo, nubskrapanto, nubskrapulo serÄi 'ĉielskrapanto' serÄi 'ĉielskrapulo' [skrap.cxiel0anto] [skrap.cxiel0anto.ARKI] (figure) Altdomo, turdomo: estis granda haveno, Äi havis altajn nubskrapulojn kaj ludomojn, kies fenestroj Äiuj estis lumigataj [9]; Äerande de la horizonto vicas jam blankaj nubskrapantoj [10]; japanoj [â¦] pro multjarcentaj spertoj scias konstrui eÄ nubskrapulojn tiel, ke ili rezistas al tertremo [11]; ÄirkaÅ la distrikto Hongkou estas pli kaj pli multaj modernaj Äielskrapantoj [12]; ni dronas ie inter urbaj Äielskrapuloj dum malfrua krepusko [13]. 9. B. Traven, trad. Hans Georg Kaiser: Mortula Åipo, Rakonto de usona maristo, Äapitro 4810. I. Nemere: Sur Kampo Granita, 198311. Monato, Stefan Maul: Humiligita Usono, 200512. Monato, Alice Liu: Judaj rifuÄintoj en Åanhajo, 201513. La Ondo de Esperanto, 2000, No 5 (67) beloruse: Ñ Ð¼Ð°ÑаÑÐ¾Ñ Äine: æ©å¤©å¤§æ¥¼ [mótiÄndà lóu], æ©å¤©å¤§æ¨ [mótiÄndà lóu], æ©å¤©å¤§å¦ [mótiÄndà shà ], æ©å¤©å¤§å» [mótiÄndà shà ], æ©å¤©æ¥¼ [mótiÄnlóu], æ©å¤©æ¨ [mótiÄnlóu], è¶ é«å±å¤§æ¥¼ [chÄogÄocéngdà lóu], è¶ é«å±¤å¤§æ¨ [chÄogÄocéngdà lóu] france: gratte-ciel germane: Wolkenkratzer hungare: felhÅkarcoló japane: æ©å¤©æ¥¼ [ã¾ã¦ããã] nederlande: wolkenkrabber pole: drapacz chmur, wieżowiec rumane: zgârie-nori ruse: небоÑкÑÑб svede: skyskrapa ukraine: Ñ Ð¼Ð°ÑоÑÐ¾Ñ dentskrapi, skrapmanÄi serÄi 'dentskrapi' serÄi 'skrapmanĝi' [skrap.dent0i] (tr) [skrap.dent0i.KOMUNE] ManÄi ÄirkaÅskrapante per la dentoj; ronÄi. beloruse: гÑÑзÑÑÑ, абгÑÑзаÑÑ Äine: é½ [hé], å [kÄn] france: ronger germane: nagen hungare: rág japane: ããã pole: obgryzaÄ ruse: гÑÑзÑÑ svede: gnaga administraj notoj pri ~i 1.: aldoni pli da ekz-oj, alÄustigi referencotipon al raspi, raboti? [wd] dent~i, ~manÄi: Mankas dua fontindiko. dent~i, ~manÄi: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.