*pot/o UV *poto serÄi 'poto' [pot.0o] [pot.0o.KOMUNE] Vazo kun fortika vando, uzata por konservi aÅ kuiri manÄaĵon, por kreskigi florojn k.a. uzoj: bolpoto, kuirpoto. sur la kameno inter du potoj staras fera kaldrono [1]; la patrino metis en la fornon malgrandan poton kun biero, por varmigi Äin [2]; por niaj korpaj bezonoj ni uzis pispoton [3]; tie staris ansopoto kun ardantaj karboj, kion ili tie nomas marito [4]; [li] eltiris la tirkesteton el la muelilo kaj Åutis la enhavon en kafpoton [5]; la fajropoto varmigas kiel kahela forno [6]; mezurpoto [7]; farbopoto [8]; argilpoto [9]; ne batalu pot' el tero kontraÅ kaldrono el fero (ne ataku potenculon) PrV ; poton taksu laÅ sono, sinjoron laÅ tono PrV . 1. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 252. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, historio de unu patrino3. Anna Löwenstein: La Åtona urbo, La Nazaretanoj4. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 1, Kupra porko5. Hendrik J. Bulthuis: Idoj de Orfeo, Kvara Parto6. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, Dekdu per la poÅto7. La Nova Testamento, Marko 7:48. B. Traven, trad. Hans Georg Kaiser: Mortula Åipo, Rakonto de usona maristo, Äapitro 349. Sándor Szathmári: VojaÄo al Kazohinio, Dekunua Äapitro angle: pot pis~o: pisspot. beloruse: гаÑÑÑок, каÑÑлок bulgare: ÑенджеÑа, гÑÑне ÄeÄ¥e: hrnec, kotlÃk Äine: ç½å [guà nzi], ç½ [guà n], ç [pén], ç¬ [gÇ] france: pot pis~o: pot de chambre. germane: Topf pis~o: Nachttopf. hispane: vasija, olla hungare: fazék japane: ã¤ã¼, ã¯ã¡, ããã, ãªã¹ nederlande: pot, pan kuir~o: kookpot, pan. pole: gar, garnek, garniec ruse: гоÑÑок, коÑелок slovake: hrniec, nádoba tibete: à½à½¼à½à¼à½à¼ ukraine: гоÑÑок, казанок, каÑÑÑÑÐ»Ñ florpoto PIV3 serÄi 'florpoto' [pot.flor0o] [pot.flor0o.ujo] Poto por kultivado de ornamaj plantoj: Åi prenis la plej grandan florpoton, kiun Åi povis trovi [10]; kaj ili plantis la kernon en florpoton [11]. 10. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, Elfo de la rozo11. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Nokta Äapo de fraÅlo angle: flower pot, flowerpot, plant pot beloruse: гаÑÑÑок Ð´Ð»Ñ ÑаÑÑлÑн, вазон Äine: è±ç [huÄpén], ç [pén] france: pot de fleurs germane: Blumentopf hispane: florero hungare: virágcserép japane: æ¤æ¨é¢ [ãããã°ã¡] nederlande: bloempot pole: wazon ruse: ÑвеÑоÑнÑй гоÑÑок ukraine: вазон kuirpotoserÄi 'kuirpoto' [pot.kuir0o] [pot.kuir0o.KUI] Poto metebla super fajro por kuiri nutraĵojn en Äi: mi rigardis la rostilon kaj, apud la fajro, etan napon longetan kaj aÄan, kiun oni ĵetis tien sendube Äar ne bona por la kuirpoto [12]. kaserolo, pato 12. E. de Bonaero: La Friponeto de Tormes, 1973 angle: cooking pot beloruse: каÑÑÑÑлÑ, гаÑÑÑок ÄeÄ¥e: hrnec, nádoba na vaÅenà Äine: éå [guÅzi], é å [guÅzi], éµé [tiÄguÅ], éé [tiÄguÅ] france: marmite, pot à feu (cuisine) germane: Kochtopf hispane: cacerola (cocina) hungare: fazék, lábas japane: ãªã¹ nederlande: kookpan pole: gar, garnek ruse: каÑÑÑÑлÑ, коÑелок, гоÑÑок (Ð´Ð»Ñ Ð²Ð°Ñки) slovake: hrniec na varenie ukraine: казанок, ÑавÑн, ÑавÑнеÑÑ mikspotaĵo, mikspotoserÄi 'mikspotaĵo' serÄi 'mikspoto' [pot.miks0ajxo] 1.[pot.miks0ajxo.KUI] Mikso de diversaj manÄaĵoj, kune kuiritaj: Lorena mikspoto [â¦] estas origine kamparana nutraĵo [13]; nia hodiaÅa varma manÄo konsistos el mikspotaĵo de krispa brasiko [14]. 2.[pot.miks0ajxo.FIG] (figure) Mikso de diversaj, eventuale neharmoniaj aferoj; pelmelo, salato3: Silezio estis mikspoto, en kiu miksiÄadis influoj aÅstriaj, bohemaj, luzacaj, germanaj, polaj kaj prusaj [15]. 13. Esperanto-Nancy: La Specialaĵoj el Nancio, 200814. -: Anne Frank Domo, [vidita en 2012]15. G. Mendyka k.a.: genealogia retejo EÅrogento, 2005 angle: 1. hash, medley 2. mixed bag, mishmash, hodgepodge beloruse: 1. ÑÐ°Ð³Ñ 2. ÑÑÑлÑкае Ñознае Äine: 2. 大æç© [dà záhuì], 大éç´ [dà záhuì] france: salmigondis 1. potée 2. méli-mélo germane: Allerlei 2. Melange hispane: guiso 1. guiso 2. revuelto (de alimento) japane: ãã£ãç ® [ãã£ãã«], éé² [ãã¤ãã] ukraine: ÑаÒÑ Ð· ÑÑÐ·Ð½Ð¸Ñ ÑоÑÑÑв мâÑÑа, ÑÑмÑÑ, мÑÑанина, попÑÑÑ subpoto serÄi 'subpoto' [pot.sub0o] Telero kiun oni metas sub florpoton por kolekti superfluan akvon: Jan serÄis iun subpoton por sia planto [16]. 16. Spomenka Å timec: Ombro sur interna pejzaÄo, Ombro sur interna pejzaÄo angle: trivet germane: Untersetzer terpoto PIV3 serÄi 'terpoto' [pot.ter0o] [pot.ter0o.ujo] Poto el bakita argilo: pasteÄo estas bakita en tegaĵo el pasto aÅ en terpoto PIV3 . angle: pottery, earthenware beloruse: гаÑÑÑок (глÑнÑнÑ, кеÑамÑÑнÑ) Äine: é¶å¨ [táoqì] france: pot de faïence germane: Keramiktopf hispane: vasija de loza japane: ã¤ã¼, ãã nederlande: pot uit aardewerk pole: donica, doniczka ukraine: гоÑÑок unupotaĵo serÄi 'unupotaĵo' [pot.unu0ajxo] Simpla plado el plurspecaj legomoj, eventuale grenaĵo kaj viando- aÅ fiÅopecoj, Äio kune kuirita en akvoplena poto: beta unupotaĵo [17]; mi denove gustumis la faman nigran nudelon [â¦], Äindevena unupotaĵo [18]. olapodrido 17. Beta unupotaĵo18. Márkus Gábor: Koreio, la kongreslando, p. 57 angle: stew ÄeÄ¥e: eintopf Äine: ç©é¥ [huìfà n], ç´é£¯ [huìfà n] france: pot-au-feu germane: Eintopf nederlande: eenpansgerecht pole: eintopf ruse: айнÑÐ¾Ð¿Ñ potfaristoserÄi 'potfaristo' [pot.0faristo] [pot.0faristo.VAZ] Homo, kiu profesie okupiÄas pri farado de potoj, precipe tiu, kiu faras ilin per bakado de argilo: Äu diras argilo al sia potfaristo: kion vi faras? via faritaĵo estas malforta? [19]. ceramikisto 19. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Jesaja 45:9 angle: potter beloruse: ганÑÐ°Ñ (ÑÐºÑ ÑобÑÑÑ Ð³Ð°ÑÑÑкÑ) ÄeÄ¥e: hrnÄÃÅ Äine: é¶å·¥ [táogÅng], ç¬ [fÇng], å¶é¶å·¥äºº [zhìtáogÅngrén], 製é¶å·¥äºº [zhìtáogÅngrén], é¶å [táojià ng], é¶èºå®¶ [táoyìjiÄ], é¶èå®¶ [táoyìjiÄ] france: potier germane: Töpfe, Töpfermeister hispane: alfarero japane: é¶å·¥ [ã¨ããã], é¶å¨è·äºº [ã¨ãããããã«ã], é¶è¸å®¶ [ã¨ãããã] nederlande: pottenbakker pole: garncarz slovake: hrnÄiar potfaradoserÄi 'potfarado' [pot.0farado] [pot.0farado.VAZ] Farado de potoj, precipe per formado kaj bakado de argilo: somere estas organizataj tie âsomeraj lernejoj de potfaradoâ [20]; potfarado estas tradicia metio en Bhaktapur [21]. 20. PodlaÄ¥ia Vojevodio kaj Bjalistoko 21. Sakari Kauppinen: VojaÄoj al la mondo - Nepalo Placo de potistoj en Bhaktapur angle: pot making, pottery making beloruse: ганÑаÑÑÑва, вÑÑаб ганÑаÑнага поÑÑÐ´Ñ ÄeÄ¥e: hrnÄÃÅstvà Äine: é¶å¨ [táoqì] france: poterie germane: Töpferei hispane: vasija de barro japane: é¶å¨ä½ã [ã¨ããã¥ãã], é¶è¸ [ã¨ããã] nederlande: pottenbakkerskunst pole: garncarstwo slovake: hrnÄiarstvo ukraine: вигоÑÐ¾Ð²Ð»ÐµÐ½Ð½Ñ Ð¿Ð¾ÑÑдÑ, гонÑаÑÑÑво administraj notoj ter~o : Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.