*bek/o UV *beko serÄi 'beko' [bek.0o] 1.[bek.0o.ZOO] AntaÅa pinta korna ekstremaĵo de la buÅo de la birdoj: birdo kantas laÅ sia beko PrV ; Äi purigis sin per la beko kaj perdis Äe tio unu plumon [1]; (figure) ne laboru tiel senÄese per via babilema beko tio estas malsaniga por la brusto (Äesu babiladi) [2]. ornitorinko 2.[bek.0o.FIG] (figure) Beksimila ekstremaĵo de kelkaj objektoj: beko de skribplumo; beko de kruÄo; beko de fluto; beko de Åuo; gasbeko (flambeko, flamingo, brulilo). ajuto 1. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 3, Estas tute certe2. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, Filino de la marÄa reÄo angle: beak beloruse: 1. дзÑба 2. ноÑÑк, наканеÑнÑк, мÑÑÑÑк bretone: beg 1. pigos ÄeÄ¥e: zobák Äine: 1. æ¾å£ [sÅngkÇu], å [huì], é³¥å´ [niÇozuÇ] france: bec germane: 1. Schnabel ~o de skribplumo: Federkiel. ~o de kruÄo: Tülle. ~o de fluto: Mundstück. ~o de Åuo: Schuhspitze. hebree: ×ק×ר (×©× ×¢××£) hispane: pico hungare: 1. csÅr 2. csÅr, hegy(tárgyé) japane: ãã¡ã°ã nederlande: 1. bek (v.vogels), snavel 2. bek pole: 1. dziób portugale: 1. bico rumane: 1. cioc ruse: 1. клÑв 2. ноÑик, наконеÑник, мÑндÑÑÑк slovake: zobák svede: 1. näbb ukraine: дзÑоб beki, bekumi serÄi 'beki' serÄi 'bekumi' [bek.0i] 1.[bek.0i.bekpiki] (tr) Piki per beko: ni toleru, ke ili beku grajnojn [3]; li flugis malsupren en la herbon ... kaj bekis la balanciÄantajn trunketojn de la herboj [4]; Äe la ligna trogo ... la novnaskitaj kokidoj kutimas bekumi [5]. 2. [Mankas mrk por aldoni tradukojn] (ntr) Ion fari per la beko: se birdo tro bekas (kantas), la katon Äi vekasPrV . ÑабÑÑÑ Ð½ÐµÑÑа дзÑбай 3. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, Najbaraj familioj4. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 1, GaloÅoj de feliÄo5. J. Dorosmai, trad. J. Dorosmai jun. kaj J. Horvath: Fabloj kaj Aforismoj, 2002 angle: 1. peck beloruse: 1. дзÑÑбÑÑ 2. ÑабÑÑÑ Ð½ÐµÑÑа дзÑбай bretone: 1. begata, pigosat ÄeÄ¥e: krákorat (o ptácÃch i pÅen.), zpÃvat france: 1. becqueter germane: 1. picken hebree: ×× ×§×¨ hispane: 1. picar (ave, con el pico), picotear hungare: 1. felcsÃp (csÅrével), csipeget japane: ã¤ã¤ã, ãããã nederlande: 1. pikken, oppikken pole: 1. dziobaÄ ruse: 1. клеваÑÑ slovake: spievaÅ¥, ÄobaÅ¥ 1. zobaÅ¥ ukraine: клÑваÑи, дзÑобаÑи kunbekiÄiserÄi 'kunbekiĝi' [bek.kun0igxi] 1.[bek.kun0igxi.ZOO] Sin reciproke piki per beko. 2.[bek.kun0igxi.FIG] (figure) Interkvereleti. angle: peck beloruse: 1. дзÑÑбÑÑÑÑ 2. пÑкÑÑаваÑÑа (ÑваÑÑÑÑа) bretone: en em vegata france: 1. se becqueter (en p. d'oiseaux), se donner des coups de bec 2. se prendre le bec, se quereller germane: 1. schnäbeln hispane: 1. picotearse (uno al otro) hungare: 1. csipkedik egymást 2. civakodnak, csipkelÅdnek japane: ã¤ã¤ããã nederlande: 1. bekken (v.vogels) 2. bekken (snauwen), snauwen pole: 1. dziobaÄ siÄ ruse: 1. клеваÑÑÑÑ (Ð¼ÐµÐ¶Ð´Ñ Ñобой) 2. пикиÑоваÑÑÑÑ (ÑÑоÑиÑÑÑÑ) cikoniobekoserÄi 'cikoniobeko' [bek.cikonio0o] [bek.cikonio0o.BOT] geranioRim.: Tiel nomata pro la formo de la frukto. beloruse:[bek.cikonio0o.RIM] геÑÐ°Ð½Ñ bretone: geraniom hispane: geranio hungare: gólyaorr nederlande: ooievaarsbek (geranium) pole: geranium, bodziszek ruse: геÑÐ°Ð½Ñ ÄapobekoserÄi 'ĉapobeko' [bek.cxapo0o] [bek.cxapo0o.TEKS] Elstara antaÅaĵo de Äapo, Åirmanta la okulojn. viziero angle: visor beloruse: бÑÑÐ»Ñ bretone: lerbenn france: visière (d'une casquette) germane: Schild hispane: visera hungare: sapkaellenzÅ, sild japane: ã²ãã nederlande: vizier pole: daszek czapki ruse: козÑÑÑк ukraine: даÑок, козиÑок flavbekuloserÄi 'flavbekulo' [bek.flav0ulo] Juna senspertulaÄo: kiu estas Äi tiu flavbekulo [6]? 6. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 1, Äapitro 12a angle: greenhorn beloruse: жаÑÑаÑоÑÑк bretone: beg-melen ÄeÄ¥e: grenhorn, holobrádek, usmrkanec, zelenÃ¡Ä france: blanc bec germane: Grünschnabel hispane: novato, pipiolo, mocoso (inexperto) hungare: zöldfülű japane: éäºæ [ããã«ãã], ã²ãã£ã nederlande: melkmuil, vlasbaard (melkmuil) pole: żóÅtodziób ruse: желÑоÑоÑÑй ÑÐ½ÐµÑ slovake: neskúsený Älovek, zaÄiatoÄnÃk ukraine: жовÑоÑоÑий (Ñ Ð·Ð½Ð°Ñ. Ñм.), молокоÑÐ¾Ñ krucbekuloserÄi 'krucbekulo' [bek.kruc0ulo] (komune) [bek.kruc0ulo.ZOO] loksio angle: crossbill beloruse: кÑÑжадзÑб bretone: beg-kroaz ÄeÄ¥e: kÅivka Äine: 鶡 [hé] france: bec-croisé germane: Kreuzschnabel hispane: piquituerto hungare: keresztcsÅrű nederlande: kruisbek pole: krzyżodziób ruse: клÑÑÑ slovake: krivonos ukraine: ÑиÑÐºÐ°Ñ ÅubekuloserÄi 'ŝubekulo' [bek.sxu0ulo] [bek.sxu0ulo.ZOO] Specio de birdo (Balaeniceps rex), granda cikonieca birdo vivanta en tropika orienta Afriko: la saharaj inunditaj herbejoj gastigas la Äefajn populaciojn de antilopoj de Afriko, same kiel diversajn speciojn de birdoj, kiel la Åubekulo [7]. Åubekulo (Balaeniceps rex) CC BY 2.0 [8] 7. Vikipedio, Saharaj inunditaj herbejoj8. su neko, propra verko: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Shoebill_(su_neko).jpg afrikanse: skoenbekooievaar angle: shoebill beloruse: ÑÐ°Ð¿Ð»Ñ ÐºÐ°ÑалеÑÑкаÑ, кÑÑÐ°Ð³Ð°Ð»Ð¾Ñ germane: Schuhschnabel hispane: picozapato itale: becco a scarpa katalune: bec d'esclop latinece: Balaeniceps rex nederlande: schoenbekooievaar pole: trzewikodziób ruse: киÑоглав svede: träskonäbb administraj notoj pri cikonio~o: Äu la formo âcikonibekoâ ne estus preferinda? [MB] kun~iÄi: Mankas dua fontindiko. kun~iÄi: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro. cikonio~o: Mankas dua fontindiko. cikonio~o: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro. Äapo~o: Mankas dua fontindiko. Äapo~o: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro. kruc~ulo: Mankas dua fontindiko. kruc~ulo: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro. Åu~ulo: Mankas verkindiko en fonto.