*vet/i UV *veti serÄi 'veti' [vet.0i] (x) 1.[vet.0i.private] Interkonsenti pri monsumo aÅ valoraĵo, Äenerale ambaÅflanke egala, kiun la malpravanto devos pagi al la pravanto: la reÄo vetis kun li je ses berberaj Äevaloj [â¦], ke Laerto en dekdu renkontiÄoj [â¦] ne venkos pli ol tri fojojn Hamlet ; mi vetus cent orajn monerojn, ke tio ne estas vera, respondis la mastro, la Äasisto akceptis la veton kaj kontraÅmetis sakon kun la sama kvanto da oro [1]; (figure) mi povas veti( (garantii), ke li ne loÄas tie Äi FK ; 2.[vet.0i.SPO] Riski sumon en ludo, turniro ks por tia aÅ tia ludanto, en konkurado por tia aÅ tia Äevalo, gajnonte pluroblon en okazo de ties venko: ni estis tri kaj ni vetis en la totalizatoro tri rublojn, nia Äevalo venis unua, ni ricevis po tridek tri rubloj, mi ne povas vivi sen vetkuroj IKr ; [iuj] vetodonis konsiderindajn sumojn pro gladiatoroj novaj kaj nekonataj, esperante, ke en la okazo de ilia venko ili enpoÅigos grandegajn gajnojn, vetis eÄ la cezaro QuV . 1. Jakob Grimm, Wilhelm Grimm, trad. Kazimierz Bein: Elektitaj Fabeloj de Fratoj Grimm, Du fratoj angle: bet, wager 2. gamble beloruse: 1. ÑÑÑÑÑ Ñ Ð·Ð°ÐºÐ»Ð°Ð´ 2. ÑÑавÑÑÑ (Ñ Ð³ÑлÑнÑ), ÑабÑÑÑ ÑÑаÑÐºÑ bretone: klaoustreañ bulgare: залагам ÄeÄ¥e: sázet se, vsadit se Äine: è³ç´ [dÇyuÄ], èµçº¦ [dÇyuÄ], ææ³¨ [tóuzhù], æè³ [dÇdÇ], æèµ [dÇdÇ], è³ [dÇ], èµ [dÇ], è³å [dÇbó], èµå [dÇbó] dane: vædde eÅske: apustu egin france: jouer (de l'argent), parier germane: 1. wetten 2. wetten, (auf etw.) setzen (Wette), verwetten greke: ÏÏοιÏημαÏÎ¯Î¶Ï hispane: apostar hungare: fogad (vmibe) indonezie: bertaruh itale: 1. scommettere 2. puntare, scommettere japane: è³ãã [ããã] katalune: apostar, jugar kimre: betio koree: ê±¸ë¤ nederlande: wedden pole: zakÅadaÄ siÄ, robiÄ zakÅad 2. stawiaÄ (na coÅ/kogoÅ), obstawiaÄ portugale: apostar ruse: 1. биÑÑÑÑ Ð¾Ð± заклад, деÑжаÑÑ Ð¿Ð°Ñи 2. поÑÑавиÑÑ (на лоÑадÑ) slovake: staviÅ¥ sa (o nieÄo), vsadiÅ¥ na nieÄo tibete: རà¾à¾±à½à¼à½à½à½´à½à½¦à¼ ukraine: биÑиÑÑ Ð¾Ð±/Ñ Ð·Ð°ÐºÐ»Ð°Ð´, ÑÑи в заклад, закладаÑиÑÑ, ÑÑи на/в паÑÑ vetoserÄi 'veto' [vet.0o] [vet.0o.vetado] Ago veti: la diskutoj tiel ardiÄis, ke ili fariÄis pretekstoj por grandmonsumaj vetoj [2]; la Äasisto akceptis la veton kaj kontraÅmetis sakon kun la sama kvanto da oro [3]; Äe tiu neegala veto mi venkos Hamlet ; vi perdos tiun Äi veton, princo Hamlet ; li faris grandan veton pro via kapo Hamlet ; la princino koleris, ke simpla eksigita soldato venkis en la veto [4]. Rim.: En kunmetoj ne konfuzu kun vetoo: veto-rajto kutime ne estas rajto veti, sed vetoi. 2. Henri Vallienne: Äu li?, Äapitro Deka3. Jakob Grimm, Wilhelm Grimm, trad. Kazimierz Bein: Elektitaj Fabeloj de Fratoj Grimm, Du fratoj4. Jakob Grimm, Wilhelm Grimm, trad. Kazimierz Bein: Elektitaj Fabeloj de Fratoj Grimm, Sesope oni trairas la tutan mondon angle: bet, wager beloruse: заклад bulgare: залагане ÄeÄ¥e: sázka (smlouva) Äine: æè³ [dÇdÇ], æèµ [dÇdÇ] france: pari germane: Wette, Wetten greke: ÏÏοίÏημα hispane: apuesta hungare: fogadás (vmiben) itale: scommessa japane: è³ã [ãã] katalune: aposta juguesca nederlande: weddenschap pole: zakÅad portugale: aposta ruse: паÑи slovake: stávka ukraine: заклад, паÑÑ veteserÄi 'vete' [vet.0e] 1.[vet.0e.proveto] Farante veton: ili manÄis, trinkis, kantis, vete batalis aÅ kuris [5]; mi povas proponi vete nur buÅelon da pomoj [6]. 2.[vet.0e.FIG] KvazaÅ farante veton; konkure: lia ordono ekkuris, kvazaÅ vete, por alkonduki novan Äevalon QuV ; Äiuj Äeestantoj [â¦] kaptis siajn dekstrajn piedojn kaj vete hurladis VaK . 5. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 1, Äapitro XXI6. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, Kion la patro faras, estas Äiam Äusta beloruse: 1. Ñ Ð·Ð°ÐºÐ»Ð°Ð´ 2. навÑпеÑÐ°Ð´ÐºÑ Äine: 2. ç«ç¸ [jìngxiÄng], ç«¶ç¸ [jìngxiÄng] france: 2. à l'envie, à qui mieux mieux germane: 1. beim Wetten 2. um die Wette hungare: 1. fogadva, fogadáson 2. versengve japane: è³ãã㦠[ããããã¦], ç«¶äºã§ [ãããããã§] katalune: 1. en juguesca, apostant pole: 1. na zakÅad 2. na wyÅcigi ruse: 1. на паÑи, на ÑÐ¿Ð¾Ñ 2. напеÑегонки ukraine: об/Ñ Ð·Ð°ÐºÐ»Ð°Ð´, на паÑÑ vet- serÄi 'vet-' [vet.0_] 1.[vet.0_.je_veto] Farante veton je: mi Äiujn provokis al hund-vetbatalo [7]. 2.[vet.0_.kvazau] Konkure, kvazaÅ pro veto: ni ambaÅ vetkriadis, Äis la arlekena figuro malaperis [8]; [ili] vetgrimpis sur piramidoj de ferÅtono [9]; vetveturi en cirko [10]; [ili] Åajnas vetrapide diveni miajn pensojn [11]. vetkuro 7. Adam Mickiewicz, trad. Antoni Grabowski: Sinjoro Tadeo, Libro II.8. Sándor Szathmári: VojaÄo al Kazohinio, Deka Äapitro9. Stellan Engholm: Infanoj en Torento, dua libro en la Torento-trilogio, Unua Parto10. Henryk Sienkiewicz, trad. Lidia Zamenhof: Quo Vadis, Äapitro I11. Henryk Sienkiewicz, trad. Lidia Zamenhof: Quo Vadis, Äapitro XXVIII germane: Wett- vetaĵo serÄi 'vetaĵo' [vet.0ajxo] Tiu monsumo aÅ valoraĵo, pri kiu oni vetas: nu pokeru, prenante vian edzinon kiel vetaĵon KrB ; ili streÄe ludas ludon dunivelan, [â¦] seriozan Äar, por unu ludanto, ties vetaĵo estus dumviva mallibero ChB . beloruse: заклад, ÑÑаÑка bulgare: залог france: enjeu, mise (au jeu) germane: Einsatz (Wette), Wetteinsatz hungare: tét itale: posta (nelle scommesse), puntata (nelle scommesse) japane: è³ãé [ãããã], è³ãããããã® [ããããããã®] katalune: posta pole: zakÅad, fant ruse: заклад, ÑÑавка ukraine: ÑÑавка administraj notoj