*pinÄ/i PV *pinÄi serÄi 'pinĉi' [pincx.0i] (tr) [pincx.0i.KOMUNE] Premi inter du fingroj aÅ inter du pecoj: pinÄi la orelon de infano; la papago pinÄis al mi la fingron per sia beko; pinÄi la kordojn de liro; pinÄi kelke da akordoj sur la harpoB ; malgrasaj bovinoj avide pinÄis (Åiris pinÄante per la lipoj) herbon en la apudvojaj kavojB ; taÅzi. angle: pinch beloruse: ÑÑÑпаÑÑ, ÑÑÑкаÑÑ, ÑкÑбаÑÑ ÄeÄ¥e: Å¡tÃpnout, Å¡tÃpat, skÅÃpnout, skÅÃpat Äine: é [qián], é³ [qián], æ§ [nÃng], æ° [nÃng], æ [niÄ], æ [qiÄ], æ£ [miè], é· [niè], é [niè], 夹 [jiÄ], 夾 [jiÄ], æ [qián] france: pincer germane: kneifen, zwicken, klemmen hispane: pellizcar, pinzar hungare: csÃp, megcsÃp, csÃptet japane: ã¤ã¾ã, ã¯ãã, ã¤ãã, ã¯ã, æã [ã¤ã¾ã], ã¤ã¾å¼¾ã [ã¤ã¾ã³ã] katalune: pinçar nederlande: knijpen pole: szczypaÄ, uszczypnÄ Ä, skubaÄ portugale: beliscar rumane: ciupi, piÈca, peni ruse: ÑипаÑÑ, ÑжимаÑÑ Ð¼ÐµÐ¶Ð´Ñ Ð¿Ð°Ð»ÑÑами ukraine: ÑипаÑи, Ð·Ð°Ñ Ð¾Ð¿Ð»ÑваÑи, ÑÑиÑкаÑи, пÑнÑиÑÑваÑи, пÑиÑипÑваÑи (кÑнÑÑ Ð³Ñлок), виконÑваÑи пÑÑикаÑо pinÄaĵo, pinÄprenoserÄi 'pinĉaĵo' serÄi 'pinĉpreno' [pincx.0ajxo] [pincx.0ajxo.KUI] Eta kvanto, tiom, kiom oni povas preni pinÄe. pinÄpreno da salo, da tabako; matene ili metas en tetason pinÄaĵon da rostita faruno, malgrandan kvanton da rekremento de lakto kaj malgrandan pecon da butero kaj enverÅas varmegan akvon [1]. 1. Äina Interreta Informa Centro: Tetrinkado de Tibet-nacianoj, 2001 beloruse: ÑÑопÑÑ, дÑобка, калÑва, ÑÑÑÑаÑка ÄeÄ¥e: Å¡petka Äine: æ [niÄ] france: pincée germane: Prise hispane: Pellizco (referido a una cantidad muy pequeña de harina, azucar, etc...) hungare: csipetnyi japane: ä¸ã¤ã¾ã¿ [ã²ã¨ã¤ã¾ã¿] nederlande: snuifje pole: szczypta rumane: ciupit, bucatÄ ruse: ÑепоÑка pinÄiloserÄi 'pinĉilo' [pincx.0ilo] [pincx.0ilo.ZOO] PinÄkapabla ekstremo de membroj de iuj krustuloj: âLa Krabo kun Oraj PinÄilojâ (titolo de bildstrio) . angle: pliers beloruse: клÑÑÐ½Ñ bulgare: клеÑи ÄeÄ¥e: kleÅ¡tÄ klepeto Äine: é [qián], é³ [qián], éå [qiánzi], é³å [qiánzi], è¯ [áo] france: pince (anatomie) germane: Zange hispane: pinza hungare: olló (ráké) japane: ã¯ãã¿, ãã³ã, éå [ããã] katalune: pinça nederlande: schaar (v.kreeft bv.), tang, knijptang pole: pinceta, kleszcze, szczypce rumane: pensetÄ, cleÈte ruse: клеÑÐ½Ñ ukraine: пÑнÑеÑ, ÑипÑÑ, клÑÑÑ, плоÑкогÑбÑÑ, клÑÑнÑ, ÑÑдÑе клеÑнÑ, ÑÑпалÑÑе (ÐºÐ¾Ð¼Ð°Ñ Ð¸) nazpinÄiloserÄi 'nazpinĉilo' [pincx.naz0ilo] nazumo beloruse: пÑнÑÐ½Ñ ÄeÄ¥e: skÅipec, cvikr france: pince-nez hungare: orrcsiptetÅ, cvikker nederlande: neusknijper, knijpbril pole: binokle, pince-nez rumane: ochelari, pince-nez ruse: пенÑне tukpinÄiloserÄi 'tukpinĉilo' [pincx.tuk0ilo] [pincx.tuk0ilo.HEJ] PinÄilo per kiu oni pendigas sekiÄontan tukon aÅ veston je Ånuro: ili postlasis al Usono plurajn ... inventaĵojn, ekzemple vaste uzatan specon de tukpinÄilo [2]. 2. R. Haruo: Jen donaco : Simpleco, [vidita en 2010] beloruse: пÑÑÑÑÑпка (Ð´Ð»Ñ Ð¿Ð°Ð´Ð²ÐµÑванÑнÑ) ÄeÄ¥e: kolÃÄek na prádlo Äine: 夹å [jiÄzi], 夾å [jiÄzi] france: pince à linge japane: æ´æ¿¯ã°ãã¿ [ããããããµã] pole: klamerka rumane: agrafÄ ukraine: пÑиÑÑпка (Ð´Ð»Ñ Ð±Ñлизни) administraj notoj ~i : Mankas verkindiko en fonto. ~ilo: Mankas dua fontindiko. ~ilo: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro. naz~ilo: Mankas dua fontindiko. naz~ilo: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.