*rajd/i *rajdi serÄi 'rajdi' [rajd.0i] (x) [rajd.0i.RAJ] Iri sidante sur dorso de besto aÅ sur similforma veturilo ordinare kun selo: rajdi ÄevalonB , kiu kuraÄas rajdi sur leono [1]? rajdarto; rajdi sur, per biciklo. 1. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 7 afrikanse: rit albane: udhëtim amhare: ááá¢á« angle: ride arabe: رÙÙب armene: Õ¦Õ¢Õ¸Õ½Õ¡Õ¶Ö beloruse: ÐµÑ Ð°ÑÑ ÐºÐ¾Ð½Ð½Ð° bengale: যাতà§à¦°à¦¾à¦¯à¦¼ birme: á á®á¸áááºá¸ bulgare: ÑÐ·Ð´Ñ ÄeÄ¥e: jezdit na zvÃÅeti, rajtovat Äine: é¨ [qÃ], éª [qÃ], é¨å [qÃzuò], éªå [qÃzuò], é¨é¦¬ [qÃmÇ], éªé©¬ [qÃmÇ], é¨å¨é¦¬èä¸ [qÃzà imÇbèishà ng], éªå¨é©¬èä¸ [qÃzà imÇbèishà ng] dane: tur estone: ride filipine: pagsakay france: aller (à dos d'animal, à vélo...), chevaucher, monter (un animal, un vélo...) ~arto: équitation. galege: paseo germane: reiten guÄarate: સવારૠhaitie: woulib haÅse: tafiya hinde: सवारॠhispane: montar (en un animal), cabalgar hungare: lovagol ~arto: lovaglóművészet. igbe: na-agba á»nyá»nya irlande: marcaÃochta islande: rÃða japane: ä¹ã [ã®ã] jave: kulo jide: פ×ָר jorube: gigun kanare: ಸವಾರಿ kazaÄ¥e: жүÑÑ kimre: taith kirgize: жүÑÒ¯Ò¯ kmere: áá·á koree: íê³ korsike: accriscimentu kose: ukukhwela kroate: vožnja kurde: rêwîtî laÅe: àºàº±àºà»àºàº·à»àºàº litove: važinÄti makedone: возеÑе malagase: mitaingina malaje: perjalanan malajalame: à´àµà´¤à´¿à´°à´¸à´µà´¾à´°à´¿ malte: rikba maorie: tere marate: तà¥à¤¯à¤¾à¤¤à¥à¤² monge: caij mongole: ÑÐ²Ð°Ñ nederlande: rijden (op een dier) nepale: सवारॠnjanÄe: kukwera okcidentfrise: rit panÄabe: ਸਫ਼ਰ pole: jechaÄ konno, jechaÄ wierzchem portugale: ~arto: equitação. ruande: kugendera ruse: ÐµÑ Ð°ÑÑ Ð²ÐµÑÑ Ð¾Ð¼, ездиÑÑ Ð²ÐµÑÑ Ð¾Ð¼ ~arto: иÑкÑÑÑÑво веÑÑ Ð¾Ð²Ð¾Ð¹ ездÑ, вÑездка. samoe: tiÊ»etiÊ»e sinde: سÙار٠sinhale: à·à·à·à¶»à·à¶ºà¶à· යà·à¶¸à· slovake: jazdiÅ¥ na zvierati, ÃsÅ¥ na bicykli slovene: vožnje somale: fuulidda Åone: tasva sote: palama sunde: numpak svahile: safari svede: rida taÄike: ÑаÑÑан taje: à¸à¸±à¹à¸ tamile: à®à®µà®¾à®°à®¿ tatare: йөÑÑÒ¯ telugue: à°°à±à°¡à± tibete: རà¾à¼à½à½¼à½à¼ ukraine: поÑздка urdue: سÙØ§Ø±Û uzbeke: haydash vjetname: Äi xe zulue: gibela rajdeserÄi 'rajde' [rajd.0e] [rajd.0e.RAJ] Veturante aÅ sintenante kiel rajdanto: side, kun flanke pendaj gamboj: mi tuj sidiÄis rajde sur la sledeto kaj lasis Äin gliti malsupren [2]; malfeliÄo venas rajde, foriras piede (malfeliÄo aperas rapide kaj foriÄas malrapide) PrV . 2. Hjalmar Söderberg, trad. Sten Johansson: La Kiso kaj dek tri aliaj noveloj, la punkto de Arkimedo beloruse: конна ÄeÄ¥e: na zvÃÅeti (jÃzdou) Äine: 馬è [mÇbèi], 马è [mÇbèi], è·¨ç [kuà zhuó], è·¨è [kuà zhuó] france: à cheval germane: reitend hungare: lovon, lovagolva japane: 馬ã«ä¹ã£ã¦ [ãã¾ã«ã®ã£ã¦], 馬ä¹ãã« [ãã¾ã®ãã«] nederlande: te paard (of op een ander dier) pole: konno, okrakiem ruse: веÑÑ Ð¾Ð¼ slovake: na zvieraÅ¥ (jazdou) ukraine: веÑÑ Ð¸ rajdantoserÄi 'rajdanto' [rajd.0anto] [rajd.0anto.RAJ] Homo, kiu iras side sur besto aÅ sammaniere sur veturilo: li ekvidis rajdanton freÅan kaj gajan sur vigla Äevalo [3]. 3. Jakob Grimm, Wilhelm Grimm, trad. Kazimierz Bein: Elektitaj Fabeloj de Fratoj Grimm, feliÄa JoÄjo beloruse: веÑÑнÑк, конÑнÑк ÄeÄ¥e: jezdec na kartách Äine: é¨é¦¬è [qÃmÇzhÄ], éªé©¬è [qÃmÇzhÄ], 女é¨å£« [nÇqÃshì], 女éªå£« [nÇqÃshì], é¨å¸« [qÃshÄ«], éªå¸ [qÃshÄ«], é¨æ [qÃshÇu], éªæ [qÃshÇu] france: cavalier (subst.) germane: Reiter japane: 馬ã«ä¹ã£ã¦ãã人 [ãã¾ã«ã®ã£ã¦ãããã], é¨æ [ããã ] nederlande: ruiter pole: jeździec ruse: вÑадник, наездник slovake: jazdec na kartách ukraine: веÑÑник rajdantaroserÄi 'rajdantaro' [rajd.0antaro] Grupo de rajdantoj. kavalerio, kavalkado beloruse: кавалÑкада ÄeÄ¥e: jezdecká skupina, jezdectvo, jÃzda france: groupe de cavaliers, troupe (de cavaliers) hungare: lovascsapat japane: é¨é¦¬é [ãã°ãã], ä¹é¦¬é [ãããã°ãã] nederlande: ruiterij pole: konnica, jazda, kawaleria ruse: кавалÑкада slovake: jazdecká skupina ukraine: кавалÑкада antaÅrajdantoserÄi 'antaŭrajdanto' [rajd.antaux0anto] [rajd.antaux0anto.KOMUNE] Rajdanto, kiu kuras antaÅ veturilo por liberigi la vojon, kiel eskorto: koÄero, servistoj kaj antaÅrajdantoj â jes, jes, antaÅrajdantoj ankaÅ Äi estis [4]. 4. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 2, neÄa reÄino, fabelo en sep rakontoj, kvara rakonto, princo kaj reÄidino beloruse: ÑаÑÑйÑÐ°Ñ france: postillon nederlande: postillon pole: zwiadowca konny, jeździec prowadzÄ cy, pocztylion ukraine: ÑоÑейÑÐ¾Ñ ÄirkaÅrajdiserÄi 'ĉirkaŭrajdi' [rajd.cxirkaux0i] (tr) ÄirkaÅiri rajdante, rajdi ÄirkaÅ: el la fonto fariÄis ne fluanta rivereto, sed staranta marÄo, kiun oni ankaÅ devis ÄirkaÅrajdi [5]. 5. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, filino de la marÄa reÄo beloruse: абâÑзджаÑÑ (на ÐºÐ°Ð½Ñ ÐºÑÑгам) hungare: körbelovagol nederlande: eromheen rijden (op een dier) pole: objeżdżaÄ, harcowaÄ postrajdiserÄi 'postrajdi' [rajd.post0i] (tr)PIV1 Persekuti rajdante: galopante [Midaso] postrajdis Dionizon kaj rimarkis plena de hororo, ke ankaÅ la brido en sia mano ÅanÄiÄis en oron [6]. Rim.: La laÅdire biblia ekzemplo citata en PIV Åajnas ne ekzisti. 6. E. PetiÅ¡ka trad. Cezar: Midaso, http://www.marktplatz-deutschland.de/rsabg/pic2/sat-kulturo/literaturo/midaso.html beloruse: гнаÑÑа на канÑ, ÐµÑ Ð°ÑÑ ÑÑледам на ÐºÐ°Ð½Ñ france: pourchasser (à cheval) hungare: utánalovagol nederlande: achtervolgen (op een dier) pole: ÅcigaÄ konno ukraine: ÑÑ Ð°Ñи позадÑ, пеÑеÑлÑдÑваÑи (веÑÑ Ð¸) administraj notoj ~i: Mankas verkindiko en fonto. ~anto: Mankas dua fontindiko. ~antaro: Mankas fontindiko. ~antaro: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro. antaÅ~anto: Mankas dua fontindiko. ÄirkaÅ~i: Mankas dua fontindiko.