*diboÄ/i UV *diboÄi serÄi 'diboĉi' [dibocx.0i] (ntr) [dibocx.0i.MOR] Malmodere manÄi, trinki, seksumi: iuj diboÄas, kartludaÄas aÅ preÄas al dio kaj tiel pasigas sian liberan tempon [1]; la vic-reÄo [â¦] ludis la rolon de diboÄanta junulo [2]; (figure) li nudigas sin Äiskokse kaj diboÄas (Äuege sin banas) en la freÅa akvo [3]; petolu, diboÄu, sed poste sorton ne riproÄu PrV . orgio 1. E. Lanti: Vortoj de k-do Lanti, Denove pri dubemo2. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, Äap. 63. Ferenc Szilágyi: La Granda Aventuro, I. angle: debauch beloruse: бÑÑаваÑÑ, бÑÑнÑÑÑ, дÑбаÑÑÑÑÑÑ, ÑаÑпÑÑÑнÑÑаÑÑ Äine: è±å¤©é å° [huÄtiÄnjiÇdì] france: faire la noce, faire des excès, se dévergonder germane: schwelgen, prassen, ausschweifend leben, liederlich leben, ein ausschweifendes Leben führen hebree: ××ת×××× japane: æ¾è©ãã [ã»ãã¨ããã], é è²ã«ãµãã [ããããã«ãµãã] pole: byÄ rozpustnym, byÄ rozwiÄ zÅym, byÄ wyuzdanym, hulaÄ, ÅajdaczyÄ siÄ, puszczaÄ siÄ portugale: debochar, viver no deboche ruse: кÑÑиÑÑ, дебоÑиÑиÑÑ, веÑÑи ÑаÑпÑÑнÑй обÑаз жизни, ÑазвÑаÑниÑаÑÑ, загÑлÑÑÑ ukraine: гÑлÑÑи, веÑÑи ÑозпÑÑний ÑпоÑÑб жиÑÑÑ diboÄo, diboÄadoserÄi 'diboĉo' serÄi 'diboĉado' [dibocx.0o] [dibocx.0o.MOR] Konduto de diboÄanto: la tagoj pasadis por ili en senhontaj diboÄoj por la honoro de la diino Astarte [4]; [en la festenejo] bruis ridado kaj [â¦] tie regis diboÄado kaj drinkado Fab3 ; la senlacaj aktivuloj de TEJO permesis al si nur kelkhorajn diboÄon kaj ripozon, antaÅ ol posttagmeze la 1-an de Januaro estis okazigata âdiskuto pri plurlingvaj politikojâ [5]. 4. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, Äap. 65. Diversaj aÅtoroj: Kontakto 2011-2019, Äu rejuniga vento en la movado? angle: debauch, debauchery, orgy beloruse: ÑаÑпÑÑÑа, бÑÑнÑÑва, дÑбаÑÑÑÑÑва Äine: çæ¬¢ [kuánghuÄn] france: débauche germane: Schwelgerei, Prasserei, Ausschweifung, Orgie hebree: ××Ö¹×Öµ××ּת japane: æ¾è© [ã»ãã¨ã], éè© [ããã¨ã], 鿥½ [ã¿ã¡ãã] pole: rozpusta, hulanka, nierzÄ d, rozwiÄ zÅoÅÄ, wyuzdanie rumane: anarhie ruse: дебоÑ, ÑазгÑл, загÑл, ÑазвÑÐ°Ñ ukraine: гÑлÑба, гÑлÑнÑ, гÑлÑнка, ÑозпÑÑÑа diboÄaserÄi 'diboĉa' [dibocx.0a] [dibocx.0a.MOR] Karakterizata per diboÄo: brua kaj diboÄa festenado [6]; li disperdis sian havon per diboÄa vivado [7]; malpiuloj [ÅanÄis] la gracon de nia Dio en diboÄecon [8], nia princo, kvankam vivega kaj iom diboÄa, kiel ordinare la junuloj, scias tamen respekti la konsilojn de l' saÄuloj [9]. 6. William Shakespeare, trad. L. L. Zamenhof: Hamleto, ReÄido de Danujo, Hamleto7. La Nova Testamento, Luko 15:138. La Nova Testamento, De Judas 49. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, Äap. 11 angle: debaucherous beloruse: ÑаÑпÑÑнÑ, ÑазгÑлÑÐ½Ñ Äine: è¼ç [qÄ«ngkuáng] france: débauché (adj.), dissolu (dépravé), dépravé, de débauche ~eco: dissolution, dépravation. germane: schwelgerisch, ausschweifend, liederlich hebree: ××Ö¹×Öµ× japane: æ¾è©ã® [ã»ãã¨ãã®] pole: rozpustny, rozwiÄ zÅy, wyuzdany, hulaszczy, rozpasany, nierzÄ dny ruse: ÑазгÑлÑнÑй, ÑазвÑаÑнÑй, ÑаÑпÑÑнÑй diboÄaĵoserÄi 'diboĉaĵo' [dibocx.0ajxo] [dibocx.0ajxo.MOR] Troa manÄa aÅ seksa Äuado: lia fianÄiÄo tenas lin malproksime de Äiuj diboÄaĵoj [10]. orgio 10. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, Sterkskarabo angle: binge, revelry beloruse: гÑлÑнка, папойка, дÑÐ±Ð¾Ñ Äine: çé¹ [kuángnà o], çæ¬¢ [kuánghuÄn] france: excès (débauche) germane: Ausschweifung, Gelage, Liederlichkeit, Prasserei, Schwelgerei hebree: ××Ö¹×Öµ××ּת pole: rozpusta, hulanka, nierzÄ d, orgia ruse: дебоÑ, Ñкандал diboÄema serÄi 'diboĉema' [dibocx.0ema] Inklina al diboÄado: la diboÄema ludkamarado de la cezaro [11]; ili Äiam estis [â¦] frandemaj, drinkemaj, [â¦] diboÄemaj [12]; pro lia nekuracebla kverelemo, Åuldemo kaj [â¦] diboÄemo li estas jam de jaroj senkontrakta [13]. 11. Henryk Sienkiewicz, trad. Lidia Zamenhof: Quo Vadis, Äapitro LXXII12. Volter, trad. Eugen Lanti: Kandid aÅ la optimismo, Äapitro XXI13. Ferenc Szilágyi: La Granda Aventuro, I. germane: schwelgerisch, ausschweifend diboÄuloserÄi 'diboĉulo' [dibocx.0ulo] [dibocx.0ulo.MOR] Tiu, kiu ordinare diboÄas: li estas senkonsidera [â¦] diboÄulo [14]; eviti la sorton fariÄi edzino de malamata diboÄulo [15]; Kant sentis, ke li estas malsupera je rapidspriteco apud tiu senzorga diboÄulo [16]. 14. B. Prus, trad. Kazimierz Bein: La Faraono, vol. 2, Äapitro XV15. H. A. Luyken: Mirinda Amo, Äapitro XVI16. Deck Dorval: Urd Hadda murdita!, p. 12a angle: debauchee, libertine, licentious person, glutton beloruse: ÑаÑпÑÑÑнÑк, дÑбаÑÑÑ, бÑÑн Äine: æ¾è¡è [fà ngdà ngzhÄ] france: débauché (subst.), noceur, viveur germane: Wüstling, Prasser, ausschweifender Mensch, liederlicher Mensch hebree: ש××Ö¹×Ö¸× japane: æ¾è©è [ã»ãã¨ããã®] pole: rozpustnik, hulaka, lowelas, nierzÄ dnica {f.}, birbant (przest.) ruse: ÑазвÑаÑник, ÑаÑпÑÑник, гÑлÑка ukraine: гÑлÑÑÑй, гÑлÑвÑÑа, ÑозпÑÑник diboÄigiserÄi 'diboĉigi' [dibocx.0igi] (tr) [dibocx.0igi.MOR] Fari, ke iu diboÄu. angle: lead to debauchery, make debauched, corrupt beloruse: ÑазбÑÑÑваÑÑ, ÑаздÑÑваÑÑ france: dépraver, dévergonder germane: zu Ausschweifungen verleiten japane: èªæãã [ãããããã], å è½ããã [ã ããããã] pole: zdeprawowaÄ ruse: ÑазвÑаÑиÑÑ, ÑазвÑаÑаÑÑ fordiboÄi, tradiboÄiserÄi 'fordiboĉi' serÄi 'tradiboĉi' [dibocx.for0i] (tr) [dibocx.for0i.MOR] Perdi per diboÄo: [Ä]ion Äi tiel facile fordiboÄi Äe gaja festeno [17]; iafoje li tradiboÄas Äion, Äis la lasta Äemizo, tiel ke sur li restas nur surtuteto [18]; do trezoro mia fluos en [â¦] truplenajn poÅojn ⫽ [â¦] Li fordiboÄos ⫽ Sed laÅ kiu rajto [19]? elpoÅigi2, elspezi, malÅpari 17. Frederiko Schiller, trad. L. L. Zamenhof: La rabistoj, Akto Tria18. N. V. Gogol, trad. L. L. Zamenhof: La Revizoro, Akto dua19. La Ondo de Esperanto, 1999, No 6 (56) angle: squander, dissipate, fritter away, waste beloruse: пÑагÑлÑÑÑ (напÑ. гÑоÑÑ Ñ ÑаÑпÑÑÑÑе), пÑапÑÑÑ, пÑапâÑнÑÑваваÑÑ Äine: æå®¶ [bà ijiÄ] france: dilapider (dans des plaisirs), flamber (dans des plaisirs) germane: verjubeln, verprassen, verludern, verjuxen, vergeuden, durchbringen (Besitz) japane: è©å°½ãã [ã¨ããããã] pole: przehulaÄ, przepuÅciÄ ruse: пÑокÑÑиÑÑ, пÑомоÑаÑÑ (денÑги) ukraine: пÑогÑлÑÑи diboÄejoserÄi 'diboĉejo' [dibocx.0ejo] [dibocx.0ejo.MOR] Loko, kie oni povas diboÄi: la deĵorantinoj Äasas la klientojn sur la apudaj trotuaroj, kaj Äiufoje kiam ili kuntrenas novan trafiton en la diboÄejon, ili laÅte diras sian nomon al la pordistino [20]. bordelo, drinkejo 20. Louis Beaucaire: Kruko kaj Baniko el Bervalo, LaÅ la agoj de lâ homo estas lia nomo angle: sleazy joint beloruse: пÑÑÑон, дом ÑаÑпÑÑÑÑ france: lieu de débauche germane: Bumslokal hebree: ××Ö¹×Öµ××ּת japane: æªæ [ãããã] pole: burdel, dom publiczny, dom schadzek ruse: злаÑное меÑÑо administraj notoj ~igi: Mankas dua fontindiko. ~igi: Mankas fonto, kiu estas nek vortaro nek terminaro.