*Åi UV *Åi serÄi 'ŝi' [sxi.0] Ununombra virina pronomo de tria persono: mi vokas la knabinon, kaj Åi venas [1]; Åi lavis sin en sia Äambro [2]; venis al Åi malriÄa virino, kiu petis Åin, ke Åi donu al Åi trinki [3]; Åi edziniÄis kun sia kuzo, kvankam Åiaj gepatroj volis Åin edzinigi kun alia persono [4]; Åi gravediÄis, kaj Åi naskis [5]; cikonia patrino kuÅis sur la ovoj kaj estis tute certa, ke Åi feliÄe elkovos [6]; la vendistino volis scii, por kiu Åi kreos la floraranÄon [7]; Äiu li havas sian Åi PrV ; inter fremdaj Åi estas edzinoâ¯ââ¯anÄelo, kun la edzo Åi estas demono kruela PrV . Rim.: En Esperanto ne ekzistas gramatika sekso. Sekso estas nur parto de la signifo de iuj o-vortoj. La finaĵo -o neniel esprimas sekson [â¦] Ekzistas en Esperanto tri signifoklasoj de vortoj por homoj kaj bestoj: sekse neÅtraj radikoj, virseksaj radikoj kaj inseksaj radikoj [...] Se la radiko estas vira, oni devas aldoni -in/, kiam temas pri ino: Åi estas reÄino. Äe neÅtra radiko oni povas aldoni -in/, se oni volas klare montri, ke temas pri ino, sed tio ne estas deviga: Åi estas aktor(in)o. Se jam la radiko estas ina, oni kompreneble ne aldonu -in/: Åi estas mia muzo [...] Plej ofte oni rutine aldonas la sufikson -in/ al neÅtraj vortoj, se oni parolas pri ino, kvankam tio principe ne necesas. Oni do tute rajtas diri ekzemple Åi estas Åoforo, Äar la radiko Åofor/ per si mem estas neÅtra [8]. 1. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 162. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 183. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 154. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 395. trad. L. L. Zamenhof: La Malnova Testamento, Genezo 4:16. H. C. Andersen, trad. L. L. Zamenhof: Fabeloj, vol. 4, Filino de la marÄa reÄo7. Spomenka Åtimec: Hejmo en MezeÅropo, Monato, jaro 1996a, numero 1a, p. 20a8. Bertilo Wennergren: Plena Manlibro de Esperanta Gramatiko, § 4.2 seksa signifo de o-vortoj afrikanse:[sxi.0.rim] sy albane: ajo amhare: á¥á· angle: she arabe: ÙÙ armene: Õ¶Õ¡ azerbajÄane: o beloruse: Ñна bengale: তিনি birme: áá°á bosne: ona bulgare: ÑÑ Äine: 她 [tÄ] dane: hun estone: ta eÅske: zuen filipine: siya finne: hän (naispuolinen), tuo nainen, tuo tyttö france: elle galege: ela germane: sie (weibliche Person) [ina persono; ingenra objekto] greke: Î±Ï Ïή, εκεινή guÄarate: તૠhaitie: li haÅse: sai ta hebree: ××× hinde: वह hispane: ella hungare: Å (nÅnemű) ide: elu, el igbe: á» indonezie: dia (perempuan) irlande: sà islande: hún itale: ella, lei japane: 彼女 [ãã®ãã] (代åè©) jave: dheweke jide: ×× jorube: o kanare: ಠವರೠkartvele: ááá kazaÄ¥e: ол kimre: hi kirgize: ал kmere: áá¶ááá¶á koree: ê·¸ë korsike: hà kose: yena kroate: ona kurde: wê latine: quae latve: viÅa laÅe: àºàº²àº litove: ji makedone: Ñаа malagase: izy malaje: dia malajalame: ഠവളൠmalte: hi maorie: ia marate: तॠmonge: nws mongole: ÑÑÑ nederlande: zij nepale: तà¥à¤¯à¥ njanÄe: iye okcidentfrise: sy panÄabe: à¨à¨¸ ਨ੠paÅtue: ÙØºÛ pole: ona portugale: ela ruande: we ruse: она samoe: ia sinde: ÙÙØ¡ sinhale: à¶à¶º skotgaele: i slovene: ona somale: iyada Åone: iye sote: o ile a sunde: manehna svahile: yeye svede: hon taÄike: вай taje: à¹à¸à¸² (à¸à¸¹à¹à¸«à¸à¸´à¸), หลà¹à¸à¸, à¹à¸à¸ tamile: ஠வர௠tatare: Ñл telugue: à°à°®à± tibete: à½à½¼à¼, à½à½¼à½à¼ tokipone: ona, meli ni ukraine: вона urdue: ÙÛ uzbeke: u vjetname: cô volapuke: of zulue: yena *Åia [9]serÄi 'ŝia' [sxi.0a] Posedata de Åi, rilata al Åi: el Åiaj multaj infanoj unuj estas bonaj kaj aliaj estas malbonaj [10]; Åia patrino insultis Åin [11]; Åajnas al mi, ke el Åia buÅo elsaltas perloj [12]; tio estis Åia plej amata ludo [13]; Åi ripetis la rakontojn sufiÄe malrapide, por ke oni povu skribi post Åia diktado [14]; la reÄino kaj Åia familio signifas malpopularan anakronismon [15]; lango de virino estas Åia glavo PrV . 9. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Universala Vortaro, Åi'a10. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 1211. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 1712. L. L. Zamenhof: Fundamento de Esperanto, Ekzercaro, § 1713. Jakob Grimm, Wilhelm Grimm, trad. Kazimierz Bein: Elektitaj Fabeloj de Fratoj Grimm, ReÄo rano aÅ fera Henriko14. Jakob Grimm, Wilhelm Grimm, trad. Kazimierz Bein: Elektitaj Fabeloj de Fratoj Grimm, AntaÅparolo de la tradukinto15. W. H. Simcock: Nova registaro, malnova politiko, Monato, jaro 1998a, numero 7a, p. 9a afrikanse: haar albane: e saj amhare: á¥á· angle: her arabe: ÙÙا armene: Õ¶ÖÕ¡Õ¶ azerbajÄane: öz beloruse: Ñе ((ÑÑй?)), ÐµÐ¹Ð½Ñ bengale: তার birme: áá°áá bosne: nju Äine: 她ç [tÄde] dane: hende estone: tema eÅske: bere filipine: sa kanya finne: hänen, hänen -nsa (-nsä) france: sa (à elle), son (à elle) galege: ela germane: ihr guÄarate: તà«àª¨àª¾ haitie: gen haÅse: ta hebree: ש×× hinde: à¤à¤¸à¤à¥ hungare: Åvé(nÅnemű) ide: elua igbe: ya indonezie: miliknya (perempuan) irlande: di islande: henni itale: suo (di lei) japane: 彼女㮠[ãã®ããã®] jave: dheweke jide: ×× jorube: rẹ kanare: ತನà³à²¨ kartvele: ááá¡á kazaÄ¥e: онÑÒ£ kimre: hi kirgize: анÑн kmere: áááááá¶á koree: ê·¸ë ì korsike: u so kose: yena kroate: ju kurde: ew latine: eius latve: viÅai laÅe: àºàº²àº litove: jos makedone: неÑзиниÑе malagase: azy malaje: beliau malajalame: ഠവളൠmalte: tagħha maorie: ia marate: तिà¤à¥à¤¯à¤¾ monge: nws mongole: Ñүүнийг nederlande: haar njanÄe: iye okcidentfrise: har panÄabe: à¨à¨¸ ਨà©à©° paÅtue: د ÙØºÛ pole: jej ruande: we ruse: еÑ(Ñей?) samoe: lana sinde: سÙدس sinhale: à¶à¶º skotgaele: aice slovene: jo somale: iyada Åone: naye sote: hae sunde: milikna svahile: yake svede: hennes taÄike: вай taje: à¸à¸à¸à¹à¸à¸² (à¸à¸¹à¹à¸«à¸à¸´à¸à¸, à¸à¸à¸à¸«à¸¥à¹à¸à¸, à¸à¸à¸à¹à¸à¸ tamile: ஠வரத௠telugue: à°à°®à± à°¯à±à°à±à° tokipone: ona, pi meli ni ukraine: ÑÑ urdue: اس uzbeke: uning vjetname: cô volapuke: ofik, ofa zulue: wakhe administraj notoj